U susret izborima za Europski parlament, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista i 14. kandidat u VI. izbornoj jedinici, Marko Milanović Litre, imenovan je u Upravni odbor Europskih konzerivativaca i reformista (ECR) pod vodstvom Giorgije Meloni, predsjednice ECR-a i Vlade Republike Italije. Ovo imenovanje označava ključni trenutak, ne samo za Hrvatske suvereniste i ECR nego i za konzervativizam u Europi.
ECR se na razini Europe smatra svjetionikom za vrijednosti od desnog centra prema desnici vođene načelima postavljenima u Deklaraciji iz Reykjavika. Zagovaraju slobodu pojedinca, nacionalni suverenitet i parlamentarnu demokraciju, između ostalih temeljnih vrijednosti. U Europi koja se suočava s raskrižjima na više frontova, vizija ECR-a za reformiranu Europsku uniju relevantnija je nego ikada. Naglašavaju bogatstvo svojih nacionalnih identiteta kao prednost zajedničkog djelovanja unutar Europske unije. ECR je na čelu oblikovanja budućnosti koja odjekuje težnjama njenih naroda.
Marko Milanović Litre je zadnje tri godine potpredsjednik fondacije New Direction koja je usko povezana s ECR-om i koju je osnovala Margaret Thatcher 2009. godine. Fondacija djeluje kao poveznica za udruge, stranke i pojedince koji promiču tradicionalne vrijednosti i politike na razini Europe te naglašava odgovornost, transparentnost i demokratizaciju procesa pri donošenju politika. Očekuje se da će stručnost Milanovića Litre i predanost tim idealima odigrati ključnu ulogu u usmjeravanju ECR-a prema njegovim ciljevima.
Milanović Litre ulaskom u Upravni odbor ECR-a pridružio se značajnim ličnostima iz Europskog parlamenta, poput Robertsa Zilea latvijskog ekonomista, potpredsjednika Europskog parlamenta i bivšeg ministra financija Latvije; Ryszarda Legutka poljskog filozofa, povjesničara i političara poznatog po svojoj kritici liberalne demokracije i zagovaranju konzervativnih vrijednosti, trenutno član Europskog parlamenta za stranku Pravo i pravda; Dominika Tarczyńskog, poljskog političara, katoličkog aktivista i publicista, bivšeg zastupnika u poljskom Sejmu i člana Europskog parlamenta poznatog po svojoj viralnoj izjavi na britanskoj televiziji da Poljska planira prihvatiti “0 migranata”; Eugen Jurzyca, slovačkog ekonomista, političara, član Europskog parlamenta i bivšeg ministra obrazovanja Slovačke i drugih. Svaki član odbora donosi svoje jedinstvene perspektive i predanost cilju ECR-a, kolektivno utjelovljujući raznolikost i snagu vodstva stranke.
Uslijed nadolazećih izbora u lipnju ove godine, ECR se sprema postati ključna snaga na pozornici Europske unije. Politički analitičari predviđaju značajnu promjenu u ravnoteži snaga unutar Europskog parlamenta, s ECR-om kao predvodnikom konzervativnih opcija. Sve veći broj Europljana traže novi smjer u politici EU. Ovaj očekivani porast potpore nije samo svjedočanstvo ECR-ove vizije, već i strateškog vodstva i suradničkog etosa čiji je primjer njegov Upravni odbor. Dok je Europa na raskrižju, uloga ECR-a u postizbornom krajoliku mogla bi redefinirati obrise europskih integracija. Očekuje se da će ECR zahtijevati promjenu vrijednosnog sustava oko problema ilegalni migracija, ekonomske održivosti, inflacije, životnog standarda, sigurnosti i veće transparentnosti na razini EU.
Imenovanje Marka Milanovića Litre dokaz je važne uloge Hrvatskih suverenista u djelovanju ECR-a i njegove predanosti u borbi za slobodu, demokraciju i nacionalni suverenitet. Put koji je pred nama je put transformacije i obnove Europske unije. Zalagat ćemo se da EU opet postane zajednica neovisnih nacija, koje rade zajedno za uzajamnu korist, kakva je bila zamišljena, a ne kao federalno uređena super-država.
S dubokom nacionalnom odgovornošću i odlučnošću u očuvanju urođenih vrijednosti ljudskog dostojanstva obraćam se danas javnosti. Mi, kao narod, moramo se čvrsto suprotstaviti zločinima koje su počinili opresivni komunistički i socijalistički režimi. Samo kroz prepoznavanje i razumijevanje gnusnih djela iz prošlosti možemo istinski razumjeti i kontekstualizirati vlastite povijesne tragedije.
U ožujku 2021. godine, na inicijativu ukrajinske zajednice u Hrvatskoj, Hrvatski suverenisti poduzeli su korak prema priznavanju stradanja prijateljskog ukrajinskog naroda. Podnijeli smo Hrvatskom saboru deklaraciju za priznanje Holodomora kao genocida koji je počinio sovjetski komunistički režim. Holodomor, umjetna glad koja je odnijela milijune nevinih života u Ukrajini tijekom ranih 1930-ih godina, predstavlja tipičan zločin genocida koji je počinjen u ime komunističkog sovjetskog režima.
U vrijeme podnošenja deklaracije bilo je obeshrabrujuće svjedočiti nedostatku političke volje među vladajućom većinom i “lijevim” frakcijama u Hrvatskom saboru. Zažmirili su na nepobitne dokaze o stradanju ukrajinskog naroda. Međutim, nakon velikoruske agresije pojavila se prijeko potrebna promjena u raspoloženju vladajuće većine. Postojalo je sve veće prepoznavanje potrebe da se pozabavimo mračnom prošlošću komunističkih režima i da suosjećamo sa žrtvama prošlosti.
U duhu novootkrivene empatije vladajućih prema povijesnim stradanjima ukrajinskog naroda prošle smo godine uspješno prikupili potrebnih 30 potpisa za raspravu o predloženoj deklaraciji u Saboru, ali na žalost zbog političkih pritisaka su povučena 3 potpisa zastupnika vladajuće većine i saborska rasprava je zaustavljena. Ovaj čin je još jednom pokazao žalosno stanje razine našeg parlamentarizma, koji ne uspijeva objektivno vrednovati vrijedne inicijative samo zato jer su predložene od saborske opozicije.
Danas želim obavijestiti javnost da su gotovo identičnu deklaraciju nedavno podnijele sve stranke vladajuće većine kao i njihov parlamentarni žetončić. Sasvim je izgledno da će njihova deklaracija biti izglasana, a kao Hrvatski suverenisti ponosni smo što smo prednjačili ovoj inicijativi, pridonoseći osvješćivanju javnosti i rasvjetljavanju komunističkih zločina.
Ali borba za istinu i pravdu ovdje ne prestaje. Kako bi se težina ove problematike prepoznala i o njoj adekvatno raspravljalo, organiziramo okrugli stol u Hrvatskom saboru. U četvrtak, 15. lipnja 2023. u 11.55 sati pod nazivom „Holodomor – genocid nad ukrajinskim narodom“. Ovaj okrugli stol će poslužiti kao dokaz naše predanosti da se žrtve nikada ne zaborave i da se obrazuju buduće generacije.
Uvaženi govornici među kojima su Vasilj Kirilič, veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj; Đuro Vidmarović, predsjednik Hrvatsko-ukrajinskog društva; Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava; Slavko Burda, predsjednik Ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva „Kobzar“ Zagreb; i Andrej Hevka, predsjednik Slovenskog društva Kijev-Ljubljana, prosvijetlit će nas svojim neprocjenjivim perspektivama o ovom strašnim trenucima ljudske povijesti.
Zaključno, prigrlimo naše nacionalno naslijeđe i vrijednosti priznajući i osuđujući zločine komunističkih i socijalističkih režima. Ovim priznanjem otvorit ćemo put za iscjeljenje, jedinstvo i snagu u suočavanju s prošlim, sadašnjim i budućim izazovima. Neka duh Hrvatske uvijek bude budan u čuvanju ljudskog dostojanstva i slobode.
Marko Milanović Litre, Saborski zastupnik Hrvatskih suvernista
P.S. Poveznica predane deklaracije ukrajinske zajednice u Hrvatskoj i Hrvatskih suverenista https://sabor.hr/prijedlog-deklaracije-hrvatskog-sabora-o-priznavanju-holodomora-1932-1933-godine-genocidom-nad?t=138138&tid=211570
Poveznica predane deklaracije vladajuće većine https://www.sabor.hr/hr/prijedlog-deklaracije-o-priznavanju-gladomora-holodomora-1932-1933-godine-genocidom-nad-ukrajinskim
Saborski zastupnik Marko Milanović Litre, jučer 13. travnja 2023. godine, izabran je u Izvršni odbor New Directiona. Povodom izborenog novog mandata očitovao se putem društvenih mreža i svoje službene web stranice. Prenosimo objavu u potpunosti:
“Dragi prijatelji,
Iznimno sam sretan što mogu s vama podijeliti vijest o svom ponovnom izboru u Izvršni odbor New Directiona, think tanka koji je od svog osnutka 2010. posvećen promicanju konzervativnih i reformističkih ideja. S pokroviteljima kao što su Margaret Thatcher i Ronald Reagan, New Direction je uvijek težio promicanju vrijednosti kao što su individualna sloboda, nacionalni suverenitet i ekonomija slobodnog tržišta, koje su kamen temeljac našeg djelovanja. Kao hrvatskom političaru, privilegija mi je pridonijeti tim naporima služeći u njegovom Izvršnom odboru.
New Direction je tijekom godina aktivno sudjelovao u brojnim projektima u Hrvatskoj, pomažući u oblikovanju budućnosti naše zemlje. Neki od ključnih događaja koje je organizirao naš think tank uključuju:
Konferencija na temu “Poduzetništvo tijekom korona krize” u svibnju 2021., koja se bavila izazovima s kojima se suočavaju poduzeća tijekom pandemije.
Konferencija na temu “EUROZONA – prilika ili rizik?” listopada 2021., raspravljajući o implikacijama ulaska Hrvatske u eurozonu.
“Akademija za mlade vođe: Temelji slobode” u rujnu 2022. s ciljem poticanja sljedeće generacije političkih vođa.
Konferencija “Inicijativa triju mora” u listopadu 2022. s fokusom na regionalnu suradnju i gospodarski razvoj u srednjoj i istočnoj Europi.
Medijska kampanja o “Izvješću o ruskim ratnim zločinima”, koja je istaknula ratne zločine koje je Ruska Federacija počinila u Ukrajini, koristeći podatke iz otvorenih izvora i globalnu koaliciju pravnih stručnjaka.
Konferencija o “Prekograničnim posvojenjima” u ožujku 2023., istražujući složenost i izazove postupaka međunarodnog posvojenja.
Jučer, 13. travnja 2023., održana je Glavna skupština New Directiona i čast mi je što sam ponovno izabran u Izvršni odbor. Uz mene, reizabrani su i sljedeći istaknuti pojedinci:
Tomasz Poręba, predsjednik New Directiona, zastupnik u Europskom parlamentu i šef izbornog stožera Prava i pravde
Raffaele Fitto, ministar europskih poslova u kabinetu Giorgie Meloni
Karol Karski, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Poljske
Roberts Zīle, potpredsjednik Europskog parlamenta
Angel Dzhambazki, član Europskog parlamenta i supredsjednik VMRO – Bugarskog nacionalnog pokreta
Mazaly Aguilar, španjolska političarka iz političke stranke Vox i zastupnica u Europskom parlamentu
Waldemar Tomaszewski, zastupnik u Europskom parlamentu
Uz reizabrane članove, Izvršni odbor će i dalje imati koristi od stručnosti i vodstva:
Rob Roosa, potpredsjednika Kluba europskih konzervativaca i reformista i član Europskog parlamenta
Antonia Giordana, glavnog tajnika stranke ECR i talijanski zastupnik Fratelli d’Italia
Geoffreya Van Ordena, jednog od osnivača New Directiona i bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu
Dok započinjemo ovo novo poglavlje, želio bih odvojiti trenutak da izrazim svoju predanost unapređenju vrijednosti za koje se zalaže New Direction i podijelim svoju viziju budućih projekata koje ćemo zajedno poduzeti. Nastavit ćemo njegovati slobodu pojedinca, nacionalni suverenitet i ekonomiju slobodnog tržišta, kao i promicati konzervativne i reformističke ideje diljem Hrvatske i Europske unije.
Prepoznajemo važnost poticanja mlađe generacije, njegovanja njihove strasti za naše zajedničke vrijednosti i osnaživanja da postanu budući lideri. U tu svrhu organizirat ćemo više događaja poput Akademije mladih lidera i podržati inicijative koje mladima pružaju prilike za rast i razvoj.
Štoviše, nastojat ćemo se pozabaviti hitnim pitanjima koja utječu na naša društva, uključujući gospodarski razvoj, regionalnu suradnju i globalnu sigurnost. Surađujući sa stručnjacima, kreatorima politike i dionicima, cilj nam je razviti inovativna rješenja koja jačaju naša gospodarstva i osiguravaju dobrobit naših građana.
Na kraju želim istaknuti važnost suradnje i zajedništva među suverenistima, konzervativcima, tradicionalistima. Moramo raditi zajedno, poštujući naše različite perspektive dok ostajemo predani našim zajedničkim vrijednostima, kako bismo osigurali uspjeh naših vrijednosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Udruživanjem snaga možemo pomoći u oblikovanju svjetlije budućnosti za našu zemlju i ostale države članice Europske unije.
Zahvalan sam na vašoj nepokolebljivoj podršci i nestrpljiv ću prihvatiti prilike koje su pred nama dok nastavljamo napredovati prema našim zajedničkim ciljevima i vrijednostima. Zajedno ćemo ostvariti trajan utjecaj i doprinijeti boljitku naših društava.”
Najoštrije osuđujemo prisustvo Milorada Pupovca, predsjednika SDSS-a na proslavi tzv. Dana Republike Srpske. Nepojmljivo je da glavni koalicijski partner premijera Plenkovića i HDZ-a prisustvuje nečemu, što nitko na svijetu ne priznaje kao zasebnu državu, a što je i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u dva navrata proglasio neustavnim.
Još žalosnije su današnje izjave premijera Plenkovića, koji pokušava opravdati prisustvo Milorada Pupovca u Banja Luci, govoreći da je isti bio u svojstvu Srpskog narodnog vijeća.
Neshvatljivo je da premijer Plenković i HDZ dozvoljavaju da ih jedan Pupovac malo-malo „vuče za nos“.
Taj isti Pupovac je prije svega mjesec dana u Hrvatskom saboru, prijeteći generalu hrvatske vojske Željku Šačiću izjavio da je tijekom „VRA Oluja“ izvršeno etničko čišćenje, a sada se pojavljuje na tzv. Danu, tzv. Republike Srpske, koja je upravo nastala na etničkom čišćenju.
Žalosno da žalosnije ne može biti.
No njegovo prisustvo, samo potvrđuje, lijevoliberalnu, građansku politiku, koju provodi vladajuća koalicija.
Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista
Zastupnik Hrvatskih suverenista u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić u intervjuu Večernjem listu od nedjelje 19. prosinca govorio je o svom dosadašnjem djelovanju u EP-u, nastojanjima ljevice da zatre kršćanski identitet Europske unije, ilegalnim migracijama i važnosti pronalaska lijekova protiv Covid-19. Prenosimo dio intervjua, a razgovor u cijelosti možete pročitati na portalu Večernji.hr.
Vaš dugogodišnji bliski suradnik Hrvoje Zekanović polaže velike nade u cjepivo i otvoreno proziva zastupnike desnice zato što se nisu aktivno uključili u promociju cijepljenja protiv COVID-19. Jeste li se osjetili prozvanim i kako je došlo do tolikih razlika u mišljenju među vama?
Ako doista želimo staviti povjerenje u znanost, kako nas Hrvoje poziva, onda najmanje što možemo je propitivati i usvajati nove spoznaje, bez dogmatskog pogleda na stvar. Hrvoje se argumentativno nije maknuo od prvih brošura koje su stigle s cjepivom, a znanost je u međuvremenu došla do nekih sasvim drukčijih spoznaja. Poštujem njegovo pravo na mišljenje, ali to pravo ne obuhvaća i pravo na vrijeđanje neistomišljenika i etiketiranje saborskih kolega nekim vrlo ružnim nazivima. Podsjetit ću da smo Hrvatske suvereniste osnovali okupljanjem i to pod sloganom „Zajedništvo nema alternativu“. Ovo što Hrvoje sad radi put je prema sukobu, razjedinjenju i fragmentaciji na desnici, a ne prema zajedništvu. Njegovi su posljednji nastupi potpuno u suprotnosti s politikom Suverenista, a to su prepoznali i dužnosnici i članovi stranke, zbog čega on u ovome što radi ne uživa ni najmanju podršku kolega.
Kako ste se snašli u EU parlamentu i s kojom grupacijom ste u klubu?
Intenzivno sam se pripremao i, mislim, odlično se snašao. U kratkom vremenu osigurao sam mjesto koordinatora za ribarstvo u svojoj grupaciji i dobio na izradu prvo važno izvješće. Imam jako dobar tim, a odlično surađujem i s kolegama iz svoje grupacije Europskih konzervativaca i reformista, eurorealistične grupacije koja se zalaže za Europsku uniju suverenih država članica koja poštuje supsidijarnost i uvažava razlike među članicama.
Kojim se temama bavite u EU parlamentu?
Već sam spomenuo ribarstvo, zatim poljoprivredom, jer su zdrava hrana i ruralni razvoj vrlo važni za hrvatsko gospodarstvo i demografsku obnovu te, kao jedan od pionira niskoenergetske gradnje u Hrvatskoj, bavim se energetskom transformacijom, kako bi građani u budućnosti bili energetski neovisniji i plaćali manje račune. No, na sve te teme značajno utječe korona kriza pa se nužno bavim i tom temom, naglasio je Ilčić za Večernji list.
Što EU parlament kaže o pandemiji Covid-19?
U parlamentu ima onih koji govore da cjepivo nema nikakav učinak i onih koji ističu da je jedino važno cijepiti se te ne žele slušati nikakve nove znanstvene spoznaje i statistike. Činjenica koja je danas jasna – da i cijepljeni ljudi prenose virus – ne znači da cjepivo nema nikakav učinak. Ono ima određeni učinak ali ne onakav kakav se najavljivalo prije godinu dana. Glupo je i opasno ignorirati činjenice koje smo saznali u proteklih godinu dana. Radi se o novom virusu, novoj bolesti i novim načinima borbe protiv toga. Stoga bismo svi trebali biti jako znatiželjni i jako otvoreni za sve nove znanstvene spoznaje i statistike, a ne ignorirati znanost tamo gdje se ona ne uklapa u određeni politički narativ.
Mislite, dakle, da bi te spoznaje trebale utjecati na borbu protiv Covida?
Da, smatram da se strategija borbe protiv Covida mora stalno dorađivati prema tim spoznajama. Ravnatelj varaždinske bolnice nedavno je zavapio da se na ulazu u bolnicu testiraju i cijepljeni jer su se svi bolesnici na dva bolnička odjela zarazili Covidom, a na odjele su u tom trenutku ulazili samo oni s covid-potvrdama. Ne smijemo se oglušiti na takve pozive, zaključio je Ilčić u intervjuu Večernjem listu.
Na plenumu Europskog parlamenta dva puta ste apelirali na Komisiju da investira puno veći novac i energiju u razvoj lijekova protiv bolesti izazvane Covidom. Zašto?
Nekoliko je razloga. Prvo, liječenje bolesnih je prihvatljivo i ljudima koji se zalažu za cijepljenje i ljudima koji su protiv cijepljenja. Nalaženje nečeg zajedničkog u ovako polariziranoj situaciji izrazito je važno. Drugo, liječenje se odnosi na one koji imaju teži oblik bolesti, dakle na puno manje ljudi nego kod cijepljenja, pa bi tako potencijalne negativne, a još neispitane posljedice zahvatile manji broj ljudi koji zbog svog zdravstvenog stanja nasušno trebaju lijek. I treće, postoje već neki lijekovi koji donose dobre rezultate, primjerice u Slovačkoj, pa bi i to trebalo ispitati.
Kako komentirate najavu predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen, koja je najavila uvođenje obaveznog cijepljenja protiv Covid-19?
Primjeri velikog širenja Covida u državama u kojima su gotovo svi cijepljeni nedvosmisleno pokazuju da se cijepljenjem ne može zaustaviti širenje Covida. Bez obzira na sve nade i obećanja Stožera, jednostavno se moramo pomiriti s tom činjenicom. S druge strane, nitko ne vodi detaljnu statistiku direktnih negativnih posljedica cijepljenja, a sve je više pokazatelja o postojanju nezanemarivog broja teških posljedica. Također, dugoročne posljedice cjepiva nisu ispitane jer primjerice nisu provedene odgovarajuće analize biodistribucije cjepiva u tijelu čovjeka kao ni toksikološki učinci cjepiva na pojedina tkiva i organe čovjeka. Sve to vlasti mogu ignorirati ili čak ismijavati, no problem tako neće nestati. I na kraju, s obzirom da se cijepljenjem ne može spriječiti širenje Covida, ostaje utjecaj cijepljenja, i onaj pozitivan i onaj negativan, na zdravlje same osobe, a to mora biti odgovornost i sloboda svake osobe, jednako kao što je i kod drugih bolesti.
Koliko je velika ideološka podjela u EU parlamentu i utječe li ona na njegov rad?
Podjela postoji, što je očekivano, ali događa se i jedna pomalo nevjerojatna zamjena teza. Cijelo vrijeme slušamo da funkcionalnost EU-a ugrožavaju konzervativne vlade i grupacije koje inzistiraju na kršćanskom identitetu Europe, što nije točno. EU su i stvorili praktični kršćani, i to u puno težim vremenima nego su danas, kad su razlike među narodima bile puno veće, kad su rane 2. svjetskog rata bile još svježe. No, ti tvorci EU, koje bi danas u parlamentu zasigurno nazivali ekstremnim desničarima, poštivali su slobodu drugih te tako uspjeli nadvladati razlike i stvoriti zajedništvo. Lijeva politika danas odbacuje to nasljeđe i želi svima nametati vlastiti svjetonazor i ideološku agendu. Tako, primjerice, na svakom plenumu imamo temu o pobačaju, gdje se ljevica ne može pomiriti s poljskim zakonom, pa iako ta tema nije u ingerenciji Europske unije već država članica, cijeli parlament se iscrpljuje u tim besmislenim raspravama. Nema tu poštivanja demokracije – slobode i prava naroda da imaju drugačiji vrijednosni sustav. Ljevica je isforsirala čak i rezoluciju o teksaškom zakonu o zaštiti života. I tamo bi nametali svoj svjetonazor. Naravno, sve te rezolucije nemaju nikakav pravni učinak. Čisto trošenje vremena, umjesto da se bavimo primjerice porastom cijene energenata, rekao je zastupnik Suverenista za Večernji list.
Rekli ste da se bavite niskoenergetskom gradnjom. Što vas je na to potaklo?
Supruga i ja kao pioniri niskoenergetske gradnje na vlastitom smo primjeru vidjeli koliko je to korisno. Uvjeren sam da je to moguće postići za svaku hrvatsku obitelj, da sve one u našoj domovini imaju topao i ugodan obiteljski dom. Radim i na poticanju izgradnje bioelektrana kod poljoprivrednika. Zanimljivo, u sva tri odbora u kojima radim demografija je iznimno važan faktor. Sad svi vide da su ljudski resursi i u ribarstvu i poljoprivredi ključni za razvoj.
Kako komentirate Europski odbor za sprečavanje mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Vijeća Europe, koji je u svom izvješću prozvao Hrvatsku zbog teškog zlostavljanja migranata od strane policije?
Hrvatska ima političku i moralnu obvezu čuvati granicu. Primarno radi dobrobiti naših ljudi koje hrvatska vlast ima mandat štititi, ali i radi sigurnosti Europe jer mi smo na vanjskim granicama EU-a. Ako u toj zahtjevnoj misiji dođe do propusta, mora ih se evidentirati i ispraviti. Ali ništa od toga ne mijenja činjenicu da Hrvatska treba čuvati granicu i ne smije dopustiti masovno kršenje zakona i reda na svom teritoriju.
Vijeće Europskog suda za ljudska prava donijelo je ovakvu odluku jednoglasno u slučaju smrti 6-godišnje afganistanske djevojčice Madine Hussiny tvrdeći kako je Hrvatska prekršila niz odredba Međunarodne konvencije o ljudskim pravima, Kako to komentirate i jeste li vi reagirali na te optužbe?
Svaki je izgubljeni mladi život tragedija, ali još je tragičnije to što određeni krugovi pokušavaju iskoristiti ovu tragediju za vlastitu političku agendu. Ponavljam, ako se dogode propusti, mi zbog sebe trebamo to istražiti i ispraviti, a ako se pokaže da je netko u postupanju oštećen, dužni smo osigurati odgovarajuću kompenzaciju. U tom migracijskom kaosu koji mnogi u Europi potiču iz političkih razloga Hrvatska mora dokazati da je civilizirana zemlja. Naša policija radi vrlo težak i naporan posao zaštite granice od ljudi koji pokazuju elementarno nepoštovanje prema Hrvatskoj. Jer, ako poštujete našu državu i naš narod, onda ne dolazite na naše nepozvani, zaključuje Ilčić za Večernji list.
Sigurno pratite domaću političku scenu, jeste li vi za referendum koji pokreće MOST protiv uvođenja Covid potvrda?
Covid potvrde nisu uspjele zaustaviti četvrti val. Dapače, iz dana u dan potvrđuje se da su cijepljeni s Covid potvrdama zarazili veliki broj ljudi. Dakle, ta je mjera izrazito neučinkovita, a uz to i diskriminatorna. Stoga sam protiv Covid potvrda i podržavam njihovo ukidanje. Budući da vlast odbija nove znanstvene spoznaje i spremna je ugroziti mnoge ljude s komorbiditetima da bi neke druge tako prisilila da se cijepe, očito je pritisak kroz referendum jedini način za ukidanje ovih štetnih potvrda.
Podržavate li prosvjede protiv mjera Stožera?
Ne mogu se poistovjetiti sa svim porukama i govornicima s prosvjeda, ali da, podržavam prosvjede jer Stožer svoje djelovanje ne temelji na novim spoznajama, već dogmatski na pretpostavkama od prošle godine, i na taj način radi veliku štetu.
Varšava, 3.-5. listopad 2021. – Marko Milanović Litre kao hrvatski saborski zastupnik od 3. listopada do 5. listopada sudjelovao je na Forumu mladih parlamentaraca triju mora u Varšavi, na poziv Elzbiete Witek, maršalke poljskog Sejma – nositeljice funkcije paralelne predsjedniku Hrvatskoga sabora. Marka Milanovića Litru ugostili su i u središnjici poljske vladajuće stranke Pravo i pravda zastupnici u poljskom Sejmu Daniel Milewski i Marta Kubiak.
Inicijativa triju mora označava neformalnu političku platformu usmjerenu na jačanje područja Srednje Europe i sustizanje razvijenosti Zapadne Europe. Kroz tri stupa inicijative – promet, energetiku i digitalizaciju, ona pridonosi bržem smanjivanju razlika između članica Europske unije te državama sudionicama olakšava ostvarivanje njihovog punog gospodarskog potencijala kroz integriranje tržišta, diversifikaciju energenata i stvaranje novih radnih mjesta.
U tome kontekstu važan je i LNG terminal u Riječkom zaljevu kao energetski izvor za zemlje triju mora. Ovaj projekt podržavaju i Sjedinjene Američke Države, koje osnaživanje zemalja triju mora vide kao važan geopolitički cilj.
Na Forumu mladih parlamentaraca triju mora na četiri panela razgovaralo se o sljedećim temama: Uloga nacionalnih parlamenata u izgradnji i promociji Inicijative triju mora; Energija, prijevoz, kulturne institucije – sektorna suradnja za razvoj zemalja Inicijative triju mora; Geopolitički značaj Inicijative triju mora za snažniju ulogu Srednje Europe i Uloga mladih parlamentaraca u razvoju Inicijative triju mora.
Posjet Marka Milanovića Litre važan je za jačanje veza stranaka Hrvatski suverenisti i Pravo i pravda kao partnera unutar europarlamentarne grupacije Europski konzervativci i reformisti, ali i za bolje povezivanje Hrvatske i Poljske.
Hrvatski suverenisti podržavaju Inicijativu triju mora zbog zajedničke povijesti uključenih zemalja, od sukoba civilizacija u srednjem i novom vijeku do antikomunizma i Europske unije, slične kulture, ali i zajedničkih gospodarskih interesa kao zemalja periferije Europske unije.
Lisabon, 22.-25. rujna 2021. – Saborski zastupnik Hrvatskih suverenistaMarko Milanović Litre, predstavljajući hrvatsku organizaciju Nova perspektiva, sudjeluje na konferenciji pod nazivom „Defining Freedom“ u Lisabonu od 22. do 25. rujna 2021. u organizaciji New Directiona, europske konzervativne zaklade osnovane pod pokroviteljstvom Margaret Thatcher.
Na konferenciji se okupila europska konzervativna elita poput Ryszarda Legutka, supredsjednika ECR grupe u Europskome parlamentu; Barbare Kolm, potpredsjednice Austrijske središnje banke i aktivne promicateljice ideja slobodnog tržišta te Johna O’Sullivana, predsjednika Danube Institute i bivšeg savjetnika Margaret Thatcher.
New Direction na svojoj službenoj stranici kao razloge sazivanja ove konferencije navodi niz suvremenih političkih trendova poput rasta velike države uslijed pandemije COVID-19, širenja kulture otkazivanja i sve veće centralizacije moći u Briselu. Ova konferencija nastavak je suradnje New Directiona i Nove perspektive te će neki od njenih govornika sudjelovati na već najavljenoj konferenciji u organizaciji Nove perspektive u Zagrebu 9. listopada, na kojoj će se razgovarati o prilikama i rizicima ulaska Hrvatske u europodručje.
Marko Milanović Litre bio je govornik na panelu o ekonomskim slobodama 23. rujna na konferenciji u Lisabonu, panelu kojim je moderirao Nick King iz Centre for Policy Studies, a sudjelovali su i Yaron Brook, predsjednik Ayn Rand Institute; Lorenzo Montanari, potpredsjednik za međunarodne poslove Americans for Tax Reform i Elmars Kehris, izvršni direktor Ekonomistu Apvieniba.
„U svom izlaganju dotaknuo sam se problema demografije, odljeva mozgova i obitelji te problema tranzicije Hrvatske iz socijalizma. Uzrok svih tih problema je manjak ekonomskih i političkih sloboda u Hrvatskoj. Svjetske organizacije, instituti i zaklade koje se bave mjerenjem ekonomskih sloboda stavljaju Hrvatsku na začelje država članica EU, jedino Grčka kotira lošije od Hrvatske po pitanju ekonomskih sloboda“, napisao je Marko Milanović Litre u svojoj Facebook objavi.
Hrvatski suverenisti kreću u izradu Rezolucije i prikupljanje potpisa po uzoru na rezoluciju koju je usvojio slovački parlament!
Zastupnik Hrvatskih suverenista u Hrvatskom saboru Hrvoje Zekanović održao je danas u Saboru slobodan govor u kojem se osvrnuo na današnje glasovanje u Europskom parlamentu:
„Danas se u Europskom parlamentu odvija jedno od najinteresantnijih glasovanja u povijesti parlamenta, a radi se o usvajanju Izvješća našeg bivšeg kolege Predraga Freda Matića koji je europarlamentarni zastupnik SDPa. Tim Izvješćem želi se naložiti svim članicama da pobačaj bude legalan i svima dostupan, odnosno, želi se onemogućiti bilo koje nacionalno zakonodavstvo da ubuduće donese Zakon kojim bi se štitio život. To nije sve, želi se ukinuti i pravo na priziv savjesti.
Međutim, imamo i države koju su malo više suverene od nas, npr. Slovačka, u kojoj je prije par dana donesena Rezolucija kojom se odbacuje ovakvo Izvješće.
Sa ovog mjesta najavljujem da će Hrvatski suverenisti, sukladno članku 214. Poslovnika Hrvatskog sabora, dati u proceduru Rezoluciju po uzoru na Slovačku kako bi se i u Hrvatskoj odbilo ovakvo Izvješće.
Na kraju, želim ukazati na jednu nelogičnost. 39 zastupnika i zastupnica Hrvatskog sabora potpisalo je Peticiju protiv ovog Izvješća. Pitam te potpisnike jesu li svjesni za što oni dobivaju plaću – da bi potpisivali peticije ili da bi u ovom Hrvatskom saboru donosili Zakone sukladno svom političkim i svjetonazorskom opredjeljenju. Svi su pro life kad treba potpisati peticiju ili otići na Hod za život ali kad treba u Hrvatskom saboru donijeti ili potpisati Zakon o zaštiti života, onda ih nema.
Pozivam sve potpisnike ove Peticije neka napišu svoj Zakon o zaštiti života ako im Zakon koji su predložili Hrvatski suverenisti ne odgovara i imaju moju bjanko podršku – bjanko potpis.“
26. svibnja 2019. godine održani su izbori za 12 hrvatskih zastupnika u EU parlamentu.
Nositeljica liste Hrvatskih suverenista, Ruža Tomašić, suvereno je osvojila najveći broj glasova hrvatskih birača – 66.989.
Lista hrvatskih suverenista ukupno je dobila 91.546 glasova, odnosno 8,52%, čime je platforma Hrvatski suverenisti postala treća politička snaga u Hrvatskoj.
Platformu čine političke stranke; Hrvatska konzervativna stranka i Hrast-pokret za uspješnu Hrvatsku te građanske inicijative ‘Istina o Istanbulskoj’ i ‘Hrvatski bedem’ zajedno s drugim istaknutim pojedincima.
Kandidati liste Hrvatskih suverenista, osim Ruže Tomašić bili su; Ladislav Ilčić, Ante Žoni Maksan, Željko Sačić, Pero Kovačević, Bernardica Juretić Rožman, Jure Vujić, Kristina Gogić, Tomislav Sunić, Ivana Pavlić, Predrag Peđa Mišić i Hrvoje Zekanović.
Status najaktivnije hrvatske europarlamentarke iz prošlog mandata, Ruža Tomašić potvrđuje i u drugom mandatu.
– Upornim radom i borbom za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u sklopu Europske unije, počasna predsjednica Hrvatskih suverenista uspjela je zaštititi prava i interese hrvatskih ribara, hrvatskih poljoprivrednika te prava žrtava Domovinskog rata.
Nakon više od dvije godine podnošenja izvješća s nizom amandmana, kao i osobnom aktivnošću na dužnosti izvjestiteljice EU parlamenta, Ruža Tomašić uspjela je natjerati Europsku komisiju da odustane od uvođenja kvota koje bi ograničile ulov plave ribe u Jadranskom moru. Time je spašeno više od 10 tisuća radih mjesta u toj grani hrvatskog gospodarstva, kao i proračunski prihodi koji iz pripadajućih djelatnosti.
– Vezano uz primjenu Direktive o zaštiti žrtava koja se provodi u zemljama članicama od 2015. godine, Ruža Tomašić uputila je zastupničko pitanje povjereniku Europske unije za pravosuđe, mogu li se na to pravo pozvati i žrtve velikosrpske agresije u Hrvatskoj.
Europska komisija dala je pozitivan odgovor na postavljeno pitanje, tako da sve žrtve zatočeništva, mučenja, silovanja i drugih ratnih zločina, sukladno Direktivi imaju pravo na informacije, zaštitu, potporu i proceduralan prava i nakon 25 godina od završetka Domovinskog rata.
– Hrvatski poljoprivrednici sukladno prijedlogu novog proračuna Europske komisije ostali uskraćeni za 14.92 milijuna eura manje od iznosa dogovorenog po Ugovoru o pristupanju. Stoga je Ruža Tomašić Europskoj komisiji poslala prioritetno pitanje za pisani odgovor u kojemu se referirala na iznos izravnih plaćanja u poljoprivredi koji je sukladno Ugovoru trebao iznositi 382.60 milijuna eura za 2022. godinu.
Posebno je naglasila kako bi u slučaju prihvaćanja prijedloga, hrvatski poljoprivrednici bili diskriminirani, jer bi Hrvatska bila jedina zemlja koja nije bila u mogućnosti primiti puni ugovoreni iznos sredstava za izravna plaćanja. Postavile je i pitanje može li Komisija zbog jedinstvenih i specifičnih okolnosti Hrvatskoj ipak osigurati poštivanje svih odredbi Ugovora.
Poljski povjerenik Janusz Wojciechowski u ime Komisije odgovorio je Ruži Tomašić kako je Komisija modificirala svoj prijedlog te se na Hrvatsku neće primjenjivati nikakvo smanjenje do 2023. godine.
Hrvatski poljoprivrednici za 2022. godinu ipak će iz proračuna Europske unije dobiti 14.92 milijuna eura koje im je trebalo biti uskraćeno.
