Ilčić: ‘Ljevica bi demokršćanske osnivače EU-a danas prozvala radikalnom desnicom’

Zastupnik Hrvatskih suverenista u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić u intervjuu Večernjem listu od nedjelje 19. prosinca govorio je o svom dosadašnjem djelovanju u EP-u, nastojanjima ljevice da zatre kršćanski identitet Europske unije, ilegalnim migracijama i važnosti pronalaska lijekova protiv Covid-19. Prenosimo dio intervjua, a razgovor u cijelosti možete pročitati na portalu Večernji.hr.

Vaš dugogodišnji bliski suradnik Hrvoje Zekanović polaže velike nade u cjepivo i otvoreno proziva zastupnike desnice zato što se nisu aktivno uključili u promociju cijepljenja protiv COVID-19. Jeste li se osjetili prozvanim i kako je došlo do tolikih razlika u mišljenju među vama?

Ako doista želimo staviti povjerenje u znanost, kako nas Hrvoje poziva, onda najmanje što možemo je propitivati i usvajati nove spoznaje, bez dogmatskog pogleda na stvar. Hrvoje se argumentativno nije maknuo od prvih brošura koje su stigle s cjepivom, a znanost je u međuvremenu došla do nekih sasvim drukčijih spoznaja. Poštujem njegovo pravo na mišljenje, ali to pravo ne obuhvaća i pravo na vrijeđanje neistomišljenika i etiketiranje saborskih kolega nekim vrlo ružnim nazivima. Podsjetit ću da smo Hrvatske suvereniste osnovali okupljanjem i to pod sloganom „Zajedništvo nema alternativu“. Ovo što Hrvoje sad radi put je prema sukobu, razjedinjenju i fragmentaciji na desnici, a ne prema zajedništvu. Njegovi su posljednji nastupi potpuno u suprotnosti s politikom Suverenista, a to su prepoznali i dužnosnici i članovi stranke, zbog čega on u ovome što radi ne uživa ni najmanju podršku kolega.

Kako ste se snašli u EU parlamentu i s kojom grupacijom ste u klubu?

Intenzivno sam se pripremao i, mislim, odlično se snašao. U kratkom vremenu osigurao sam mjesto koordinatora za ribarstvo u svojoj grupaciji i dobio na izradu prvo važno izvješće. Imam jako dobar tim, a odlično surađujem i s kolegama iz svoje grupacije Europskih konzervativaca i reformista, eurorealistične grupacije koja se zalaže za Europsku uniju suverenih država članica koja poštuje supsidijarnost i uvažava razlike među članicama.

Kojim se temama bavite u EU parlamentu?

Već sam spomenuo ribarstvo, zatim poljoprivredom, jer su zdrava hrana i ruralni razvoj vrlo važni za hrvatsko gospodarstvo i demografsku obnovu te, kao jedan od pionira niskoenergetske gradnje u Hrvatskoj, bavim se energetskom transformacijom, kako bi građani u budućnosti bili energetski neovisniji i plaćali manje račune. No, na sve te teme značajno utječe korona kriza pa se nužno bavim i tom temom, naglasio je Ilčić za Večernji list.

Što EU parlament kaže o pandemiji Covid-19?

U parlamentu ima onih koji govore da cjepivo nema nikakav učinak i onih koji ističu da je jedino važno cijepiti se te ne žele slušati nikakve nove znanstvene spoznaje i statistike. Činjenica koja je danas jasna – da i cijepljeni ljudi prenose virus – ne znači da cjepivo nema nikakav učinak. Ono ima određeni učinak ali ne onakav kakav se najavljivalo prije godinu dana. Glupo je i opasno ignorirati činjenice koje smo saznali u proteklih godinu dana. Radi se o novom virusu, novoj bolesti i novim načinima borbe protiv toga. Stoga bismo svi trebali biti jako znatiželjni i jako otvoreni za sve nove znanstvene spoznaje i statistike, a ne ignorirati znanost tamo gdje se ona ne uklapa u određeni politički narativ.

Mislite, dakle, da bi te spoznaje trebale utjecati na borbu protiv Covida?

Da, smatram da se strategija borbe protiv Covida mora stalno dorađivati prema tim spoznajama. Ravnatelj varaždinske bolnice nedavno je zavapio da se na ulazu u bolnicu testiraju i cijepljeni jer su se svi bolesnici na dva bolnička odjela zarazili Covidom, a na odjele su u tom trenutku ulazili samo oni s covid-potvrdama. Ne smijemo se oglušiti na takve pozive, zaključio je Ilčić u intervjuu Večernjem listu.

Na plenumu Europskog parlamenta dva puta ste apelirali na Komisiju da investira puno veći novac i energiju u razvoj lijekova protiv bolesti izazvane Covidom. Zašto?

Nekoliko je razloga. Prvo, liječenje bolesnih je prihvatljivo i ljudima koji se zalažu za cijepljenje i ljudima koji su protiv cijepljenja. Nalaženje nečeg zajedničkog u ovako polariziranoj situaciji izrazito je važno. Drugo, liječenje se odnosi na one koji imaju teži oblik bolesti, dakle na puno manje ljudi nego kod cijepljenja, pa bi tako potencijalne negativne, a još neispitane posljedice zahvatile manji broj ljudi koji zbog svog zdravstvenog stanja nasušno trebaju lijek. I treće, postoje već neki lijekovi koji donose dobre rezultate, primjerice u Slovačkoj, pa bi i to trebalo ispitati.

Kako komentirate najavu predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen, koja je najavila uvođenje obaveznog cijepljenja protiv Covid-19?

Primjeri velikog širenja Covida u državama u kojima su gotovo svi cijepljeni nedvosmisleno pokazuju da se cijepljenjem ne može zaustaviti širenje Covida. Bez obzira na sve nade i obećanja Stožera, jednostavno se moramo pomiriti s tom činjenicom. S druge strane, nitko ne vodi detaljnu statistiku direktnih negativnih posljedica cijepljenja, a sve je više pokazatelja o postojanju nezanemarivog broja teških posljedica. Također, dugoročne posljedice cjepiva nisu ispitane jer primjerice nisu provedene odgovarajuće analize biodistribucije cjepiva u tijelu čovjeka kao ni toksikološki učinci cjepiva na pojedina tkiva i organe čovjeka. Sve to vlasti mogu ignorirati ili čak ismijavati, no problem tako neće nestati. I na kraju, s obzirom da se cijepljenjem ne može spriječiti širenje Covida, ostaje utjecaj cijepljenja, i onaj pozitivan i onaj negativan, na zdravlje same osobe, a to mora biti odgovornost i sloboda svake osobe, jednako kao što je i kod drugih bolesti.

Koliko je velika ideološka podjela u EU parlamentu i utječe li ona na njegov rad?

Podjela postoji, što je očekivano, ali događa se i jedna pomalo nevjerojatna zamjena teza. Cijelo vrijeme slušamo da funkcionalnost EU-a ugrožavaju konzervativne vlade i grupacije koje inzistiraju na kršćanskom identitetu Europe, što nije točno. EU su i stvorili praktični kršćani, i to u puno težim vremenima nego su danas, kad su razlike među narodima bile puno veće, kad su rane 2. svjetskog rata bile još svježe. No, ti tvorci EU, koje bi danas u parlamentu zasigurno nazivali ekstremnim desničarima, poštivali su slobodu drugih te tako uspjeli nadvladati razlike i stvoriti zajedništvo. Lijeva politika danas odbacuje to nasljeđe i želi svima nametati vlastiti svjetonazor i ideološku agendu. Tako, primjerice, na svakom plenumu imamo temu o pobačaju, gdje se ljevica ne može pomiriti s poljskim zakonom, pa iako ta tema nije u ingerenciji Europske unije već država članica, cijeli parlament se iscrpljuje u tim besmislenim raspravama. Nema tu poštivanja demokracije – slobode i prava naroda da imaju drugačiji vrijednosni sustav. Ljevica je isforsirala čak i rezoluciju o teksaškom zakonu o zaštiti života. I tamo bi nametali svoj svjetonazor. Naravno, sve te rezolucije nemaju nikakav pravni učinak. Čisto trošenje vremena, umjesto da se bavimo primjerice porastom cijene energenata, rekao je zastupnik Suverenista za Večernji list.

Rekli ste da se bavite niskoenergetskom gradnjom. Što vas je na to potaklo?

Supruga i ja kao pioniri niskoenergetske gradnje na vlastitom smo primjeru vidjeli koliko je to korisno. Uvjeren sam da je to moguće postići za svaku hrvatsku obitelj, da sve one u našoj domovini imaju topao i ugodan obiteljski dom. Radim i na poticanju izgradnje bioelektrana kod poljoprivrednika. Zanimljivo, u sva tri odbora u kojima radim demografija je iznimno važan faktor. Sad svi vide da su ljudski resursi i u ribarstvu i poljoprivredi ključni za razvoj.

Kako komentirate Europski odbor za sprečavanje mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Vijeća Europe, koji je u svom izvješću prozvao Hrvatsku zbog teškog zlostavljanja migranata od strane policije?

Hrvatska ima političku i moralnu obvezu čuvati granicu. Primarno radi dobrobiti naših ljudi koje hrvatska vlast ima mandat štititi, ali i radi sigurnosti Europe jer mi smo na vanjskim granicama EU-a. Ako u toj zahtjevnoj misiji dođe do propusta, mora ih se evidentirati i ispraviti. Ali ništa od toga ne mijenja činjenicu da Hrvatska treba čuvati granicu i ne smije dopustiti masovno kršenje zakona i reda na svom teritoriju.

Vijeće Europskog suda za ljudska prava donijelo je ovakvu odluku jednoglasno u slučaju smrti 6-godišnje afganistanske djevojčice Madine Hussiny tvrdeći kako je Hrvatska prekršila niz odredba Međunarodne konvencije o ljudskim pravima, Kako to komentirate i jeste li vi reagirali na te optužbe?

Svaki je izgubljeni mladi život tragedija, ali još je tragičnije to što određeni krugovi pokušavaju iskoristiti ovu tragediju za vlastitu političku agendu. Ponavljam, ako se dogode propusti, mi zbog sebe trebamo to istražiti i ispraviti, a ako se pokaže da je netko u postupanju oštećen, dužni smo osigurati odgovarajuću kompenzaciju. U tom migracijskom kaosu koji mnogi u Europi potiču iz političkih razloga Hrvatska mora dokazati da je civilizirana zemlja. Naša policija radi vrlo težak i naporan posao zaštite granice od ljudi koji pokazuju elementarno nepoštovanje prema Hrvatskoj. Jer, ako poštujete našu državu i naš narod, onda ne dolazite na naše nepozvani, zaključuje Ilčić za Večernji list.

Sigurno pratite domaću političku scenu, jeste li vi za referendum koji pokreće MOST protiv uvođenja Covid potvrda?

Covid potvrde nisu uspjele zaustaviti četvrti val. Dapače, iz dana u dan potvrđuje se da su cijepljeni s Covid potvrdama zarazili veliki broj ljudi. Dakle, ta je mjera izrazito neučinkovita, a uz to i diskriminatorna. Stoga sam protiv Covid potvrda i podržavam njihovo ukidanje. Budući da vlast odbija nove znanstvene spoznaje i spremna je ugroziti mnoge ljude s komorbiditetima da bi neke druge tako prisilila da se cijepe, očito je pritisak kroz referendum jedini način za ukidanje ovih štetnih potvrda.

Podržavate li prosvjede protiv mjera Stožera?

Ne mogu se poistovjetiti sa svim porukama i govornicima s prosvjeda, ali da, podržavam prosvjede jer Stožer svoje djelovanje ne temelji na novim spoznajama, već dogmatski na pretpostavkama od prošle godine, i na taj način radi veliku štetu.

Cijeli intervju pročitajte na portalu Večernjeg lista.

Recommended Posts