ZAGREB, 16. veljače 2023.- Saborska zastupnica Hrvatskih suverenista i predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović ponovno je zatražila reviziju dosadašnjih posvajanja iz DR Kongo, navodeći da nijedna institucija nema točan podatak niti se zna jesu li ta djeca u Hrvatskoj.

„Prema podacima koje smo službeno zatražili i dobili s Vrhovnog suda RH i iz resornih ministarstava, razvidno je kako nijedno tijelo u Hrvatskoj ne raspolaže podacima koliko je točno djece iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije posvojeno u RH, pa posljedično nitko ne zna što se točno s posvojenom djecom događa i žive li u posvojiteljskoj obitelji”, rekla je Vučemilović na konferenciji za novinare.

Izvijestila je da su sudovi od 2013. do 2022. godine, prema podacima Vrhovnog suda, donijeli 83 odluke o prihvaćanju odluka kongoaških sudova o posvajanju djeteta u Republiku Hrvatsku, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske za isto razdoblje navodi da je za 94 maloljetnika rođena u DR Kongo prijavljeno prebivalište u RH i izdani su hrvatski osobni dokumenti, dok ministar Marin Piletić, kaže, vjeruje da u Hrvatskoj posvojeno 131 dijete iz DR Kongo.

S obzirom na podatke koji su javno dostupni na stranicama Haške konvencije razvidno je kako je u razdoblju od 2017. do 2020. godine iz DR Kongo kroz postupak međunarodnog posvojenja posvojeno ukupno 136 djece, dok je po njima u Hrvatskoj, u razdoblju od 2017. do 2022. godine iz DR Konga posvojeno 68 djece, što je polovina svih posvojenja iz DR Kongo u četverogodišnjem razdoblju, kazala je.

Sve navedeno upućuje na činjenicu da nitko u Republici Hrvatskoj nema točan podatak koliko zapravo djece iz DR Konga živi u posvojiteljskim obiteljima, i nalaze li se uopće u Republici Hrvatskoj, istaknula je Vučemilović, uz napomenu da je to dodatni argument da se revizija ranijih posvajanja koje je Odbor svojim Zaključkom predložio doista i mora napraviti, zbog sigurnosti svakog pojedinog djeteta.

Plenković glasnogovornik platforme Možemo
Ocijenila je i kako se stekao dojam da je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković glasnogovornik saborske zastupnice Sandre Benčić i platforme Možemo jer uporno ponavlja teze ove platforme o maltretiranju i stigmatiziranju posvojene djece, a mi, dodala je, u ovom trenutku nemamo nijedan dokaz ili prijavu nadležnim institucijama koje bi tezu o maltretiranju i stigmatiziranju potvrđivale.

Ono što jasno vidimo, a o čemu imamo dokaze su činjenice da su država i državne institucije zakazale, a što Andreju Plenkoviću ne odgovara, upozorila je. Napomenula je i da nitko ne osporava da našim državljanima pritvorenima u Zambiji treba pomoći i nitko od relevantnih političkih stranaka i čimbenika na političkoj sceni ništa slično nije ni izjavio. Upravo suprotno, ministri Grlić Radman i Malenica svojim postupanjima rade više štete nego koristi, smatra Vučemilović.

“Nakon što je zaprijetio novinarima da će ih kazneno goniti zbog toga što rade svoj posao i razotkrivaju korupciju i afere, Plenković sada tumači kontekst i postavlja se kao zaštitnik slabih i marginaliziranih i očajnički se želi umiliti medijima kao veliki umjerenjak nakon što je pokazao svoj autokratsko lice. Ne daj Bože da kao hrvatski državljanin negdje zaglavim u inozemstvu pa da me spašavaju Grlić Radman, Malenica i Plenković”, zaključila je Vučemilović.

Zagreb, 15. veljače 2023 – Saborska zastupnica Vesna Vučemilović u sklopu rasprave Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s konačnim prijedlogom zakona je istaknula:

Zakon o obnovi će nam nekako obilježiti ovaj naš mandat, s njim smo krenuli i prati nas, evo već više od 2 godine. Sjećam se kad smo, sad se Sabor konstituirao nakon izbora, neki su na cijelom tom Zakonu o obnovi i ušli u Sabor, tu su protestirali pred Crkvom sv. Marka, je li, tu na trgu pa su nekako rekli to kad dođe taj Zakon, kao da je zakon neki čarobni štapić i evo odmah kreće obnova, vidimo 2,5 godine poslije donosimo novi zakon jer očigledno ovo što smo tada donijeli pa što smo mijenjali pa što smo na Banovinu ovaj, još proširili, nije valjalo i već na prvi pogled sve to nas navodi na jedan zaključak koji bih ja mogla sažeti u jednoj rečenici, ali imam 15 minuta pa ću još malo govoriti, je li, ali u konačnici, ministar Horvat je proceduru zakomplicirao, ministar Paladina je manje-više statirao, a ministar Bačić vraća sve na početne postavke kako je trebalo biti na samom početku u velikoj većini stvari.

Za sada nam je obnova, u principu, neuspješna, tu se nekako svi slažemo, ali ne možemo pobjeći od činjenice da će uskoro biti 3 godine od zagrebačkog potresa i malo više od 2 godine od potresa na Banovini. Ljudi umiru u kontejnerima koji prokišnjavaju, djeca se rađaju u tim istim kontejnerima, a mi smo evo, opet na početku, mi smo kod zakona i opet kao da će zakon sve riješiti. Iskreno, nekako taj optimizam i ta nada, mada kažu da nada umire zadnja, polako kopni, mislim da kad smo onaj prvi zakon donijeli, ljudi su na terenu još imali neku nadu i nadali su se, evo sad će krenuti građevinska operativa, sad će krenuti radovi, kad ono jedno veliko ništa.

Na početku smo imali ono prepucavanje, to smo već zaboravili, između tadašnjeg ministra Horvata, ravnatelja fonda Vanđelića, tko je kriv, tko nije kriv, tko je što trebao napraviti, očigledno jedna zbrka među tim institucijama pa smo sada odlučili da ćemo ih ukinuti i sve staviti pod jednu kapu. Šta je napravio ministar Horvat? On je uveo cijeli niz administrativnih začkoljica kroz podzakonske akte. Zakomplicirao je proceduru i kad god je netko se usudio reći da taj sustav ne valja, onda su krenule salve optužbi kako mi ne znamo o čemu mi pričamo, sjećam se da i meni govorio, kad sam mu rekla da treba 90 dokumenata, da ja obmanjujem javnost, da govorim raznorazne neistine, a bilo je dovoljno otići na stranice Ministarstva i vidjeti da uistinu treba 90 dokumenata da bi se uopće podnio zahtjev, a od tih 90 dokumenata država već ima barem pola, ako ne i više tih istih dokumenata pa ih opet traži jer eto.

Podzakonskim aktima u cijeli proces uvedeni su javni bilježnici, sudski vještaci, izrade elaborata, itd. i sad kad pogledate ovaj Prijedlog zakona, sve se ukida. Pa šta smo to uvodili onda? 2,5 godine, skoro 3 godine zavrzlama, ljudi nose, trebalo je godinu dana da se onaj ured otvori da ljudi na jednom mjestu dobiju informacije uopće, nosili su kutije i kutije kojekakvih papira da bi se sada sve to ukinulo. Ne treba. A mi smo govorili da to ne treba, od samog početka, ali ne, mi smo obmanjivali javnost, nije to valjalo.

Iskreno se nadam da će ministar Bačić bit uspješniji od svojih prethodnika, ja se to uistinu iskreno nadam zbog ljudi na Banovini, ali i zbog ljudi u Zagrebu. Jesmo mi zaboravili ovdje Zagreb, jesmo zaboravili zagrebački potres? Gore u Čučerju isto žive u kontejnerima, centar grada ne liči ni na šta, pada žbuka, sve je u nekim skelama, tuneli. Je li to glavni grad jedne države? Na šta to liči? Šta se tu pomaklo s mrtve točke? Apsolutno ništa. Fala Bogu pa se barem crkve obnavljaju, hvala Bogu pa barem evo škole i bolnice, bar nešto, ali i ovdje ima i zgrada i kuća. Što se tu događa? Opet jedno veliko ništa.

Znači evo ja ću ponovit to sam pitala ministra u replici, ponovit ću još jednom. Pravilnik koji se odnosi na postupak nabave, roba, usluga i radova za postupke obnove čl. 5. „Za nabavu roba i usluga čija je ukupna procijenjena vrijednost predmeta nabave bez PDV-a definirana planom nabave manje od 200.000 kuna odnosno za nabavu radova manje od 500.000 kuna naručitelj može uputiti poziv na dostavu ponude najmanje jednom gospodarskom subjektu po vlastitom izboru.“ Nema građevinske operative, veliki su problemi, al ako ovo nije poziv na korupciju ja uistinu ne znam što je.

Slučaj posvajanja djece iz DR Konga, zbog čega je uhićeno osmero hrvatskih državljana u Zambiji, otvorio je ozbiljna pitanja vezana za Obiteljski zakon i njegovo tumačenje kao i činjenicu da svatko tko želi posvojiti dijete mora proći postupak procjene. Tim povodom gošće HTV-ovog “Studija 4” bile su saborska zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović i saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac

Zagreb, 25.01.2023. – Tematska sjednica Odbora za obitelj, mlade i sport o posvojenju djece iz inozemstva okupila je velik broj zainteresiranih saborskih zastupnika, stručnjaka te predstavnika relevantnih hrvatskih institucija.

U kontekstu nedavnih uhićenja hrvatskih državljana u Zambiji, koji su osumnjičeni za trgovinu djecom, na sjednici Odbora otvorio se niz pitanja koja su prvenstveno ukazala na pravne nedorečenosti, praznine ili nedosljednosti, ali i na potencijalno ozbiljne propuste nadležnih hrvatskih institucija u postupcima usvojenja djece iz inozemstva.

Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović u uvodu sjednice naglasila je kako je kod posvojenja djece najvažnije odlučiti što je za njih najbolje te dodala kako se u posvojenjima trebaju poštivati ista pravila neovisno o tome posvajaju li se djeca u zemlji u kojoj su rođena ili kada dolaze iz drugih zemalja.

Nažalost, ne možemo sa sigurnošću reći da je ovo pravo djeteta u cijelosti poštivano u slučajevima koji su trenutačno u fokusu. Međutim, većina razgovora vodi se o odraslim osobama koje su se, kao posljedicom svojih odluka, našle u nezavidnom položaju u stranoj zemlji, dok se o samoj djeci i njihovim pravima i položaju u kojem se nalaze ne svojom krivnjom, govori vrlo malo, a to bi trebalo biti u središtu pozornosti, rekla je Vučemilović. Ukazala je i na zabrinjavajuću činjenicu kako su djeca koja nikada nisu stupila na tlo Hrvatske dobila državljanstvo i dokumente te upozorila na to kako posvojitelji u postupku posvojenja djece iz država koje nisu potpisnice Haaške konvencije ne prolaze sve propisane korake predviđene za posvojenje domicilne djece.

Zagreb, 20.01.2023. – Zastupnica Hrvatskih suverenista i predsjednica Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora, Vesna Vučemilović u intervju za Jutarnji list komentirala je postoji li u Hrvatskoj krijumčarski lanac trgovine djecom. Najavila je za sljedeću srijedu tematsku sjednicu o slučaju posvajanja djece iz Konga, a od glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek zatražila izvide o kaznenoj odgovornosti Saše Ričkovića koji je u emisiji Otvoreno javno ispričao kako je 2013. pomogao jednom čovjeku da posvoji dijete iz DR Konga, i to preko mafije, “Crnog Viteza”…

Zagreb, 30.12.2022. – Zastupnica Hrvatskih suverenista i predsjednica Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora, Vesna Vučemilović uputila je priopćenje o slučaju četiri bračna para iz Hrvatske koja su u Zambiji u pritvoru zbog sumnje na trgovinu djecom nakon izjave ministra Božinovića dobio je potpuno novu dimenziju. Naime, ministar je izjavio da su djeca iz Konga imala hrvatske dokumente izdane na temelju odgovarajućih rješenja institucija Republike Hrvatske, što otvara niz pitanja na koja se mora odgovoriti imenom i prezimenom odgovornih osoba u institucijama koje su izdale rješenja.

Kao predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora postavljam stoga ministru Božinoviću, ministru Grliću Radmanu te čelnicima svih nadležnih tijela i institucija sljedeća pitanja:

Kako je moguće izdati rješenje vezano uz posvajanje ako dva para nisu uopće prošla proces koji mora proći svaki par u Hrvatskoj koji želi posvojiti dijete?

Kako je moguće da djeca koja nikada nogom nisu kročila na tlo Republike Hrvatske niti ih je hrvatski sustav ikada evidentirao mogu na neviđeno dobiti hrvatske dokumente?

Tko je i po čijem nalogu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova odobrio i proveo izdavanje dokumenata?

Tko je i po čijem nalogu u nadležnim institucijama u Hrvatskoj izdao odgovarajuća rješenja?

Provodi li se istraga koja bi utvrdila radi li se o trgovini hrvatskim državljanstvom ili korupciji u diplomatsko-konzularnoj mreži?

Što nadležna tijela čine kako bi se krijumčarenje djecom iz trećih zemalja u Republiku Hrvatsku osujetilo? Ovaj slučaj navodi na zaključak da institucije RH u takvoj duboko kriminalnoj praksi ne vide problem i da hrvatska javnost o ovome ništa ne bi znala da zambijske institucije nisu reagirale.

U svojstvu predsjednice Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora inicirat ću tematsku sjednicu Odbora na kojoj će se raspravljati i o ovom konkretnom slučaju, ali i o cijeloj toj praksi „kupovine“ djece iz trećih zemalja koja je nedvojbeno i zakonski i moralno upitna.

Saborska zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović uputila je u saborsku proceduru na usvajanje zaključka kojim bi Vlada Republike Hrvatske obvezala da prilikom uvođenja poreza na ekstraprofit Porezna uprava posebnu pozornost posveti svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora koji su raskinuli ugovore kako bi struju prodavali na tržištu po većoj cijeni, u vrijeme kad su cijene energenata otišle u nebo.

“Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora godinama su imali povlaštene uvjete i povlaštenu cijenu koju su sufinancirali građani iz naknade za obnovljive izvore na svojim računima za struju. Nejasno je zašto u ugovorima koje je Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) potpisao s njima ne postoji klauzula koja bi ih spriječila da raskinu ugovore bez sankcija”.

“Predsjednika Uprave HROTE-a Borisa Abramovića je sastavljao ugovore koji su proizvođačima iz obnovljivih izvora godinama osiguravali višu povlaštenu cijenu za proizvodnju električne energije od one na burzama, a pritom nije spriječio da oni mogu raskinuti te ugovore bez ikakvih sankcija”.

Danas je ta cijena niža od one na tržištu, a proizvođači iz obnovljivih izvora spremaju se dodatno zaraditi. Neki su već raskinuli ugovore, a drugi se to spremaju napraviti. Oni su dosad pobrali vrhnje i zaradili popriličan novac. Afera Krš Pađene je samo najeklatantniji primjer što se sve radilo da se uđe u tu višu tarifu. Iz obnovljivih izvora bez hidroelektrana se proizvodi 20 posto električne energije. HEP je u prvih šest mjeseci ove godine iskazao gubitak od milijardu i 100 milijuna kuna. Ovo je izravan udar na našu glavnu energetsku kompaniju, a HROTE ne radi svoj posao“.