Vučemilović: Nastavak afera u Hrvatskom teniskom savezu

ZAGREB, 18. siječnja 2024. – Danas je saborska zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović sa kolegom iz MOST-a Antom Kujundžić izvijestila javnost o novim saznanjima o aferi u Hrvatski teniski savez.


Dobili smo odgovor od Hrvatski olimpijski odbor, jedne od četiri krovne sportske organizacije, u kojem su potvrđene naše tvrdnje. Naime četiri izbornika tenisača mlađih dobnih kategorija su protupravno ostvarila ne pripadajuću materijalnu koristi lažirajući dokumente uz pomoć Hrvatsko teniskog saveza.


Konkretno, radi se od 1330 eura mjesečno svakom od četiri izbornika. Na godišnjoj razini to iznosi preko 60.000 eura poreznih obveznika iz državnog proračuna. Prema nama dostupnim podacima ovo je trajalo preko 5 godina što znači da je ovime državni proračun oštećen za više od 300.000,00 eura. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima u RH nakon što sam dobila ove informacije jučer sam o ovom predmetu izvijestila Državno odvjetništvo te očekujem pokretanje izvida.
O svemu je izvještena Državna revizija kao i nadležno ministarstvo u čijoj je nadležnosti i sportska inspekcija.
Ovim putem želim se zahvaliti Hrvatskom olimpijskom odboru koji je promptno reagirao i najavio stručni nadzor u Hrvatskom teniskom savezu.


Nažalost isto ne mogu reći i za nadležno ministarstvo u čijem je sastavu sportska inspekcija od koje nemamo povratni odgovor.
Ne bi me čudilo da HDZ-ova ministrica Brnjac čuva leđa svojoj stranačkoj kolegici, nekad saborskoj zastupnici HDZ-a, a danas predsjednici Hrvatskog teniskog saveza Nikolini Babić.


Dok djeca u Slavoniji treniraju u hladnim dvoranama, dok u Dalmaciji nemamo nijednu dvoranu sa brzom podlogom, Hrvatski teniski savez razmišlja samo kako priskrbiti prihode ljudima koji su im bliski. Državni prvak u kategoriji do 12 godini u Vinkovcima trenira u dvorani koja se ne grije, državni viceprvak i viceprvakinja u istoj kategoriji trenira u Osijeku u ledenoj dvorani bez grijanja. Dok nasljednici jednog Marina Čilića i Donne Vekić treniraju poput malih spartanaca, predsjednica teniskog saveza Nikolina Babić ljetuje u Meksiku na račun poreznih obveznika i smišlja način kako priskrbiti 1330 eura mjesečno ljudima koji su joj bliski.


Sve se to odvija pod nadzorom i dopredsjednika Hrvatskog teniskog savez Borisa Vujčića, guvernera HNB-a.
Očekujemo od DORH-a da čim prije pokrene izvide o ovom kriminalu. Nažalost HTS nije jedini sportski savez u koje ima nepravilnosti, stoga kao predsjednica jedinog saborskog odbora koji je nadležan za sport pozivam predstavnike i drugih sportskih saveza da mi se slobodno jave sa situacijama u svojim sportskim savezima.

Demografska revitalizacija Hrvatske

Vesna Vučemilović

Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović sazvala je sjednicu Odbora u svjetlu prvih rezultata popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

U svjetlu objavljenih prvih podataka iz popisa stanovništva o demografskoj revitalizaciji Hrvatske govorili su demografi: doc. dr. sc. Stjepan Šterc, izv. prof. dr. sc. Ante Rončević, doc. dr. sc. Tado Jurić.

“U 10 godina smo izgubili 400.000 tisuća stanovnika, a još veće iznenađenje je da se olako prešlo preko te činjenice i ne vidimo konkretne mjere koje ovakva situacija zaslužuje”, istaknula je Vučemilović na početku sjednice.

Predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček rekao je kako su u više navrata pozivali izvršnu vlast da sazove sastanak svih parlamentarnih stranaka i demografa kako bi se napravila strategija oporavka. Također se složio s idejom uvoza stanovništva iz Ukrajine jer su nam sličan narod.

Sastanak sa studentima iz inicijative “Studenti za slobodu”

Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović primila je studente okupljene oko inicijative “Studenti za slobodu” koji su ukratko predstavili trenutnu situaciju na pojedinim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu povezanu s uvođenjem covid potvrda i drugih epidemioloških mjera.

Kao najveći problem naveli su svojevrsnu samovolju pojedinih sastavnica Sveučilišta i nejednaku praksu u uvođenju covid potvrda i provođenju epidemioloških mjera. Prema njihovim riječima postoji pitanje pravne podloge uvođenja obveznih potvrda na pojedinim fakultetima koje su uvedene diskrecijskom odlukom dekana bez rasprave ovog pitanja s Fakultetskim vijećem. Isto tako naveli su nepostojanje ove odredbe u njihovim Ugovorima u studiranju te dodali kako se činom uvođenja covid potvrda od strane pojedinih dekana krši i zaobilazi autonomija Sveučilišta. Kao jednu od upitnih odluka čelnika fakulteta navedena je, uz uvođenje obveze covid potvrda, paralelna odluka o tome kako dolazak na nastavu nije obvezan.

S jedne strane time ostajete zakinuti za sudjelovanje na nastavi, a s druge strane dobit ćete potvrdu da studirate, rekla je o navedenom primjeru Vučemilović te dodala kako uvođenje potvrda ne bi smjelo biti prepušteno odluci pojedinaca kojima se određena mjera sviđa ili ne sviđa. Istaknula je kako se svi zajedno moramo izboriti da studentima ne bude uskraćeno pravo na pohađanje nastave naglašavajući i negativan utjecaj podjela među studentskom populacijom. Vučemilović je rekla i kako je nespojivo da studenti, posebice tehničkih fakulteta i onih koji provode praktične vježbe, nemaju nastavu uživo i ne mogu sudjelovati na predavanjima.

Govoreći o stavovima studenata o postojećim mjerama predstavljeni su rezultati ankete koje je proveo Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u kojem je sudjelovalo 16 000 studenata koji su se većinom od preko 60 posto glasova izjasnili protiv uvođenja potvrda na fakultete. Kao ne manje važan problem za studentsku populaciju naveden je i financijski teret te izostanak refundacije troškova koji je najavljen, ali nije osiguran, ni u prijelaznome razdoblju prilagode na nova pravila.

Zaključeno je kako se u situaciji u kojoj vladaju pojedini nelogični ustavno-pravni aspekti odluka, gdje se autonomija Sveučilišta koristi protiv studenata te im se nameću dodatni financijski tereti i onemogućava studiranje treba naći razmjernost u provedbi i uvođenju mjera s jedne strane i zaštiti osnovnih ljudskih prava s druge. Na kraju sastanka predložena je organizacija okruglog stola u Hrvatskome saboru na kojem bi svi relevantni akteri raspravljali o ovoj temi.