Šanse optuženika u Zambiji da starost dožive u svojoj zemlji smanjuju na minimum

Zagreb, 23. ožujka 2023. – Član predsjedništva Hrvatskih suverenista i odvjetnik Davorin Karačić komentirao je nove detalje slučaja osmero Hrvata osumnjičenih u Zambiji za trgovinu djecom.

Vijest da je država Kongo potvrdila da je dokumentacija o posvajanju kongoanske djece od strane osmero Hrvata, među kojima je i vijećnik stranke Možemo, trenutak je koji smo mogli utvrditi u roku pola sata, ali hrvatska vlast i institucije iz nekoga razloga nisu utvrđivale, odnosno “vodile su istragu”.

Dickson Matembo, državni tajnik zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova, je rekao da su vlasti DR Konga utvrdile da je dokumentacija o posvajanju djece lažna. Kako se može iščitati, odnosno kakvom se terminologijom izrazilo, ovdje se radi o krivotvorinama.

Dakle, ne radi se čak ni o rezultatu zlouporabe službene dužnosti, a niti o slučaju koji bi teoretski mogao pomoći optuženicima, a koji slučaj je prije nekog vremena opisao predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić.

Krivotvorina znači da nikakva odluka nije u tome smislu postojala nego je rezultat protupravnih radnji u smislu izrade dokumenta istog oblika i sadržaja, kakva se inače koristi, od strane osoba uključenih u djelo.

Ako je ovo istina, to znači da se šanse zagrebačkih optuženika u Zambiji da starost dožive u svojoj zemlji smanjuju na minimum.

Ostaje je im još jedino da se kunu u majku da nisu znali, ali to jesu li znali ili nisu, propitivat će se prema okolnostima slučaja.

Današnja vijest je u nekim krugovima, osobito onih koji su s TV ekrana i naslovnica novina vrištali kako je proces bio legalan te kako je dokumentacija valjana, donijela veći broj šumova na srcu, infarkta, naglog povećanja trošenja sredstava za smirenje kao i duhanskih i još nekih proizvoda.

Osudi li Zambija te ljude, u ovoj zemlji ostaje nažalost, još jedino utvrditi tko je još sve sudjelovao u tome te jesu li u cijelu priču bili uključeni prvaci određenih političkih organizacija, nositelji funkcija unutar državnog aparata kao i neki novinari koji su sami sebi dali jako puno truda da pred javnošću opravdaju cijeli događaj.

Davorin Karačić: A kako su ta djeca uspjeli “postati” hrvatski državljani?

Zagreb, 16. veljače 2023 – Član predsjedništva Hrvatskih suverenista i odvjetnik Davorin Karačić u svojoj objavi na Facebooku osvrnuo je se na slučaj posvajanja djece iz DR Konga i uhićenju osmero hrvatskih državljana u Zambiji!

Više od dva i pol mjeseca traje sapunica oko hrvatskih državljana koji su pod optužbom da su trgovali djecom, uhićeni u Zambiji.

Tijekom tog vremena od početne šutnje i ignoriranja događaja, stvar je prerasla u pravu kakafoniju galame, prijetnji, uvreda i optuživanja, ponajviše sa strane onih koji su u potpunosti stali iza uhićenih osoba a javne rasprave na tu temu su sve samo ne jasne, kao da netko ne želi da ljudi dobiju pravi uvid u situaciju.

A situacija se zapravo može vrlo lako analizirati te temeljem toga steći neka osnovna predodžba.

Da bi to postigli, valjalo bi krenuti od kraja.

Lijevi političari te društveno angažirane osobe kao i neke “stručne” osobe, iz dana u dan ponavljaju kako su djeca po koju su u Zambiju išli hrvatski državljani, hrvatski državljani, odbijajući svaku suprotnu tvrdnju.

A kako su ta djeca uspjeli “postati” hrvatski državljani?

Odredba čl. 4. st. 1. t. 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisuje kako podrijetlom hrvatsko državljanstvo može steći dijete strnog državljanina kojega su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani.

Izraz “posvojili”, u smislu ovog izlaganja znači da je provedena na zakonu propisana procedura, da su ispunjeni svi preduvjeti temeljem kojih se dopušta nekoj osobi, da posvoji dijete.

U konkretnom slučaju se i radi o posvajanju djeteta čiji roditelji su strani državljani, pa se posvojenje temelji na konstitutivnoj odluci nadležnog tijela.

Kako proces posvojenja nije vođen u Hrvatskoj, nego u stranoj državi, hrvatska država tada ima zadatak da njezine institucije ispitaju da li to posvajanje prema zakonima strane države, ispunjava sve pretpostavke odnosno uvjete koje moraju zadovoljiti potvoritelji, po kojima bi mogli posvojiti dijete u Hrvatskoj.

Nemaju sve države iste kriterije za posvojenje, odnosno u nekim državama moguće postoje i slabiji kriteriji za posvojenje a koji kriteriji ne bi korespondirali s kriterijima koje zahtijeva Republika Hrvatska. Stoga se svaka takva odluka stranog tijela mora s posebnom pažnjom ispitati te donijeti odluka u smislu, da li strana odluka o posvojenju korespondira s uvjetima koji za posvojenje egzistiraju u Hrvatskoj.

Stoga se u tome smislu, države dogovaraju, donose zajedničke kriterije koji se oblikuju u međunarodne ugovore, a koje nazivamo i konvencijama ukoliko u tim ugovorima sudjeluje više država, a  koje osiguravaju jednaku primjenu kriterija u državama potpisnicama takve konvencije pa se u takvim slučajevima, mora samo utvrditi radi li se o stranoj odluci u postupku u kojem su provedene sve vrste provjera o ispunjenju kriterija za posvojenje.

U našem konkretnom slučaju, imamo sudske odluke domaćih sudova kojima se priznavalo strane sudske odluke, u našem konkretnom slučaju iz Konga.

Ukoliko je od strane hrvatskih sudova došlo do priznanja strane sudske odluke, to bi značilo da hrvatska država jamči da su odlukom stranog suda, izvršene sve provjere i odobrenja u stranoj državi, koji uvjeti onda korespondiraju s hrvatskima.

Ako imamo hrvatske državljane koji odluče posvojiti dijete iz strane države, u ovom slučaju iz Konga, to znači da su ti isti hrvatski državljani morali podnijeti zahtjev u tome smislu pred nadležnim tijelima države Kongo. da su institucije države Kongo provjerili jesu li zadovoljeni svi uvjeti koji su pretpostavka za zakonito posvojenje, odnosno da su uhićenici iz Zambije podnijeli sve potrebne dokumente te dokazali podobnost za posvojenje djeteta iz države Kongo.

Nakon toga, strana država donosi odluku o posvojenju, ukoliko su dakle svi preduvjeti ispunjeni, od strane nadležnog tijela, u ovom slučaju suda, pod određenim poslovnim brojem, od strane suca imenom i prezimenom te takva sudska odluka odnosno spis predmeta odlazi u arhiv takvih predmeta koji se nalazi u sudu koji je takvu odluku i donio.

S takvom odlukom, potvoritelji iz Hrvatske dolaze pred hrvatske institucije, ishođuju priznanje te odluke temeljem koje im je odobreno posvojenje, te odlukom domaćeg suda, kojim se priznaje strana sudska odluka, ti ljudi mogu podnijeti zahtjev za prijam u hrvatskog državljanstvo djece koju su posvojili.

Tako bi izgledala procedura. No, je li se sve zbilo baš tako?

Iz priopćenja Općinskog suda u Zlataru, na upit novinara Z1 televizije, Tomislava Radnića, sud je naveo kako ne postoje evidencije takvih stranih odluka.

Iz navedenoga proizlazi da nije moguće izvršiti uvid u spis predmeta odnosno u odluku nadležnog suda u Kongu, jer kako stvari stoje, takve odluke u arhivi hrvatskih sudova koji su donosili odluke o priznanju strane odluke nema.

Kad podnosite kakav zahtjev, vi ga morate potkrijepiti dokumentacijom. Bilo da se radi o kupnji motornog vozila, prenošenju vlasništva nekretnine ili ishođenju vozačke dozvole, onaj koji postavlja zahtjev u opisanom smislu, mora predati određene dokumente iz kojih proistječe pravna osnova prava koje se zahtjeva, otvara se spis predmeta, u taj spis se stavljaju dokumenti a okončanjem takvog predmeta, spis sa svim prilozima odlazi u arhivu.

Dakle u evidenciji MUP-a, ako je riječ o promjeni vlasništva nad vozilo, postoje podaci o npr. ugovoru o kupoprodaji ili rješenju o nasljeđivanju kao i drugi dokumenti na kojima se nešto temelji. Ista je stvar i sa prijenosom vlasništva nekretnine, sklapanjem braka ili ishođenjem građevne dozvole.

Mora postojati spis predmeta u kojemu se nalaze određeni dokumenti-pravni temelji, na kojima počiva kakva odluka te u koje se uvijek može imati uvid.

Odluke o odobrenju posvojenja iz Konga dakle nema i nitko, pa ni “istraživačko novinarstvo” se ne trudi, kako do iste doći a tako niti utvrditi zašto takve odluke nema.

U odluci hrvatskog suda, mora se vjerno reproducirati ono na čemu ta odluka počiva odnosno iz hrvatske odluke kojom se priznaje strana sudska odluka, moraju biti vidljivi podaci o tijelu koje u stranoj državi donosi odluku kojom se odobrava posvojenje, mora biti vidljiv spis predmeta, te ime i prezime suca ili sutkinje koja je predmetnu odluku donijela.

Kad imate takve podatke, onda nije nikakav problem izvršiti provjeru kod institucija države Kongo te utvrditi, postoji li takva sudska odluka, je li vjerodostojna te jesu li njome ispunjeni kriteriji koji se traže da bi se nekome dozvolilo da posvoji dijete u takvoj zemlji.

S druge strane, Kongo nije potpisnik konvencije pa nije tek tako moguće automatizmom priznati sudske odluke o posvajaju takve države bez detaljnijih provjera. Pojavljuju se informacije i da Kongo uopće ne dopušta posvajanje djece, svojih državljana, stranim potvoriteljima.

Nadalje, jedan od osoba koje su uhićene a koje su u Zambiju došle posvojiti dijete kao transrodna osoba, kako se navodi, uopće ni pod kojim uvjetima ne može dobiti odobrenje za posvajanje pa da je rođeni Kongoanac.

Ako se vratimo na onaj dio po kojemu se za odobravanje posvojenja, a to je pravilo u svakoj državi, mora podnijeti zahtjev nadležnom tijelu utemeljen na dokumentaciji i mišljenjima kojim se utvrđuje podobnost neke osobe da bi mogla posvojiti dijete, a tako i u Kongu, kako je pobogu, odluku o odobrenju posvajanja mogao ishoditi onaj koji ni ne može aplicirati za posvajanje a pogotovo jer ima obilježje radi kojega ni u kojem slučaju ne može ispuniti uvjete za posvojenje u toj državi.

Međutim, je li itko vidio takvu odluku hrvatskog suda, izvršio uvid u nju?

Je li itko postavio pitanje državi Kongo da se očituje o svim elementima slučaja te ispita je li ovlaštena odnosno nadležna institucija države Kongo donijela zakonitu i valjanu odluku o posvojenju afričke djece od strane hrvatskih posvojitelja?

U ovom izlaganju ću namjerno izostaviti vlastiti zaključak, te prepustiti da sam čitatelj stekne svoj zaključak te da onda takav zaključak usporedi s galamom lijevih političara te društveno angažiranih osoba kao i glavnih medija u Hrvatskoj, koji sve one koji u ovom slučaju vide sumnjive radnje proglašavaju transfobima i rasistima, inzistirajući na tezi da je skepsa prema zakonitosti usvajanja u konkretnom slučaju, temeljena na rasističkoj mržnji prema afričkoj djeci.

Što će se i kako događati u Zambiji ne znam jer sam odavno odustao od bilo kakvih procjena završetaka kakvih predmeta i u Republici Hrvatskoj makar na papiru bili nešto što se žargonski naziva zicerom.

Ali nažalost, za sada imamo samo otvoreno mjesto sumnji u zakonitost rada hrvatskih institucija s povezanošću s politikom.

Gromoglasna šutnja te ignorancija medija o ovim okolnostima kao i odbijanje istraživanja najbitnijih elemenata cjelokupnog slučaja, nažalost otvara mjesta sumnji u prikrivanje nezakonitih radnji te u svakom slučaju, u podržavanju pojave po kojoj je nabavka djece iz država trećeg svijeta, ispravna sama po sebi ako je vrše, politički i svjetonazorski podobne-čitaj privilegirane osobe.

I da, nije kraj…… Naime, u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo, podnositelj zahtjeva, u ovom slučaju domicilna osoba koja je posvojila strano dijete, mora uz zahtjev za prijam u hrvatsko državljanstvo podnijeti i određene priloge a neizostavan prilog je odluka domaćeg suda o potvrđivanju strane sudske odluke kojom je odobreno posvojenje.

A rekli smo već, domaća sudska odluka mora sadržavati osnovne podatke o izvornoj odluci u smislu države, suda, broja predmeta te imena suca ili sutkinje.

Imaju li “istraživači” petlje zahtijevati uvid u predmet kojim je odobreno primanje u hrvatsko državljanstvo te izvršiti provjeru izvorne sudske odluke u Kongu, ne znam.

Ali kako se medijska obrana sastoji od svega samo od onoga najbitnijeg ne, imam dojam da i medijski zaštitnici sumnjaju u zakonitost posvojenja.

Radi li se o tek zabuni i rupi u komunikaciji ili o neviđenoj aferi hrvatskih institucija, pokazati će vrijeme.

Pristranost pučke pravobraniteljice u slučaju Marka Perkovića Thompsona

Član predsjedništva Hrvatskih suverenista Davorin Karačić osvrnuo se na pristranost pučke pravobraniteljice u slučaju provale na terasu Marka Perkovića Thompsona.

U odnosu na izvješće pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske za 2021. godinu, u dijelu koji se odnosi na dobro poznati slučaj Marka Perkovića te Danke Derifaj odnosno sumnje na učine kaznenih djela iz čl. 141. i dr. KZ-a, kao punomoćnik Marka Perkovića, ističem kako je je izviješće u opisanom dijelu bespredmetno te izlazi van nadležnosti funkcije pučkog pravobranitelja.

Naime, funkcija pučkog pravobranitelja, kao takva definirana odredbama Zakona o pučkom pravobranitelju, u odredbama čl. 2. i 4. Zakona, ne služi davanju političke ili svjetonazorske podrške određenim pojedincima ili grupama, kako to u konkretnom slučaju djeluje, nego zaštiti pojedinca od nezakonitog i nepravilnog rada određenih državnih tijela i ustanova definiranih u odredbi čl. 4. Zakona.

Kako nije razvidno kojim je to djelovanjem te od strane koje ustanove ili tijela državne vlasti, povrijeđeno kakvo pravo Danke Derifaj, opisani dio izvješća više djeluje kao davanje političke potpore te, što je još opasnije, kao pritisak na pravosudna tijela Republike Hrvatske budući je protiv Danke Derifaj podnijeta kaznena prijava, uz prijedlog za kazneni progon, a poradi sumnje na učin kaznenih djela iz čl. 141. i dr. Kaznenog zakona.

Stoga, kao jedina osoba koju je u ovom konkretnom slučaju pučka pravobraniteljica trebala uzeti u zaštitu je upravo Marko Perković koji se putem kaznene prijave obratio tijelima kaznenog progona, a radi zaštite svojih Ustavom RH zajamčenih prava, pa i putem kaznenog postupka protiv osoba za koje postoji sumnja da su ta ista prava, povrijedila, počinivši kazneno djelo.

Podsjećam kako je Ustavom Republike Hrvatske, u odredbi čl. 29. , propisano pravo pojedinca pa time i obveza Republike Hrvatske, da se u razumnom roku, pred nepristranim sudom, odluči o pravima i interesima građanina.

Kako je od podnošenja kaznene prijave proteklo vrijeme od preko 14 mjeseci, a nema saznanja o poduzimanju izvidnih radnji od strane tijela kaznenog progona, jedina osoba čija su prava povrijeđena je, Marko Perković, kao i njegove obitelji.

Stavljanje na stranu određene osobe u konkretnom sporu, od strane visokih državnih dužnosnika koji prekoračuju granice svojih ovlasti, otvara mjesta sumnji u posredni pritisak na pravosuđe a radi donošenja odluke temeljen na političko svjetonazorskom kriteriju.


odvjetnik Davorin Karačić

Hrvatski suverenisti neće dopustiti da se gaze svetinje i simbolika pobjedničke hrvatske vojske

Zagreb, 28. listopada 2021.Hrvatski suverenisti u četvrtak 28. listopada održali su tiskovnu konferenciju povodom uništenja vukovarskog murala u Zagrebu na Savskom gaju, murala koji je sadržavao hrvatska obilježja i simboliku žrtava Domovinskog rata. Na tiskovnoj konferenciji govorili su članovi predsjedništva Hrvatskih suverenista Davorin Karačić, Frano Čirko i Marko Milanović Litre.

Hrvatski suverenisti nikad neće dopustiti da se gaze svetinje i simbolika pobjedničke hrvatske vojske. Osuđujemo i oštro dižemo glas protiv ovoga čina uništenja sjećanja na žrtve Domovinskoga rata. Odlučno stojimo uz hrvatske branitelje i sve one koji znaju što se događalo u Domovinskom ratu – neke stvari možemo oprostiti, ali nikada nećemo zaboraviti, a za Hrvatsku ćemo se nastaviti i u miru boriti.

Ujediniteljski sabor Hrvatskih suverenista

Zagreb, 2. listopada 2021. Hrvatski suverenisti 2. listopada održali su sabor stranke u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Ususret saboru Hrvatskih suverenista tri stranke pripremile su se za kraj svojih aktivnosti: Hrast, Hrvatska konzervativna stranka i Generacija obnove, a uz mnoge članove Neovisnih za hrvatsku, članovi tih stranaka sada čine jednu stranku – Hrvatski suverenisti.

Novoizabrani predsjednik Hrvatskih suverenista je Marijan Pavliček, a supredsjednik je Hrvoje Zekanović.

Novoizabrani članovi predsjedništva Hrvatskih suverenista su:
Ladislav Ilčić,
Željko Sačić,
Marko Milanović Litre,
Vesna Vučemilović,
Frano Čirko,
Davorin Karačić,
– Dominik Klemenčić,
– Denis Bevanda.

Čestitamo svim novoizabranim dužnosnicima Hrvatskih suverenista, kao i svim članovima na ujedinjenju!

Zajedništvo nema alternativu! 🇭🇷🇭🇷

Neovisni za Hrvatsku pridružili su se referendumskoj inicijativi Zaštitimo hrvatsku kunu

Zagreb, 26. kolovoza 2021.Hrvatski suverenisti i Neovisni za Hrvatsku 26. kolovoza ispred Hrvatskoga sabora održali su tiskovnu konferenciju povodom priključenja stranke Neovisni za Hrvatsku referendumskoj inicijativi Zaštitimo hrvatsku kunu. Medijima su se obratili saborski zastupnici Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček i Marko Milanović Litre, član predsjedništva Neovisnih za Hrvatsku Davorin Karačić i politički tajnik Neovisnih za Hrvatsku Krešimir Kartelo.

Marijan Pavliček izrazio je zadovoljstvo priključenjem Generacije obnove i sada Neovisnih za Hrvatsku referendumskoj inicijativi Zaštitimo hrvatsku kunu. Ustvrdio je kako hrvatski narod treba odlučiti o tako važnom pitanju kao što je usvajanje nove valute.

Marko Milanović Litre osvrnuo se na važnost referendumske inicijative: “Referendum o ulasku u europodručje jedinstvena je prilika za Vladu Andreja Plenkovića da ispravi grijehe svoje Vlade oko prijašnjih referendumskih inicijativa. Ukoliko se Vlada ipak ne odluči na raspisivanje referenduma, naše stranke su spremne preuzeti odgovornost i organizaciju referenduma kako bi se hrvatski narod izjasnio o ovoj temi. Sudeći po izjavama predsjednika Vlade tako će i biti. Naime, gospodin Plenković uporno ponavlja mantru da smo se odlučili na ulazak u europodručje prilikom referenduma o ulasku u Europsku uniju, ali ono što ne spominje jest da hrvatski narod ima pravo odlučiti kada će se to dogoditi i pod kojim uvjetima, baš poput ostalih država članica koje još uvijek nisu dio europodručja, poput Švedske, Danske, Poljske, Češke, Mađarske i ostalih.”

“Promašene ekonomske politike europodručja možemo vidjeti kod južnijih, mediteranskih zemalja poput Italije, Španjolske, Portugala i Grčke, koje su nakon ulaska u europodručje stagnirale u svom razvitku u odnosu na sjevernija razvijenija gospodarstva. Nemojmo zaboraviti i pandemijsku krizu u kojoj se još uvijek nalazimo i za koju još uvijek ne možemo znati krajnji ishod. Sve ovo su razlozi našeg nepovjerenja oko ulaska u europodručje u ovom trenutku”, zaključio je Marko Milanović Litre.

Neovisni za Hrvatsku pridružuju se ovoj inicijativi iz dva ključna razloga. Prvi je važnost postojanja vlastite monete kao snažne poluge suvereniteta te mogućnosti daljnjeg razvoja. Mnoge države Europske unije zadržale su svoje nacionalne valute i upravo te zemlje prosperiraju, posebno zemlje srednje Europe. Drugi, i ne manje važan razlog, mogućnost je da sam narod svojom odlukom na referendumu odluči koju će valutu imati u budućnosti. Naime, u situaciji kad više od 50 posto ljudi ne izlazi na izbore, smatramo da je ovakva bitna pitanja potrebno riješiti upravo na referendumu, budući da same političke stranke pa i one na vlasti nemaju potreban izborni legimitet u vrijednosnom smislu za donošenje ovakvih odluka, koje će nam odrediti sudbinu i budućnost”, zaključio je Davorin Karačić.

„Javna rasprava o uvođenju eura u Hrvatskoj svodi se na dizajn kovanica. Hrvatskoj javnosti ponavlja se mantra o obvezatnom uvođenju eura, pri čemu se zaboravljaju ključne, determinirajuće činjenice. Prva je ta da euro nisu uvele Danska, Švedska, Poljska, Mađarska i Češka. Hrvatska javnost mora znati koji su razlozi tomu. Drugo, za uvođenje eura potrebno je ispuniti obvezatne kriterije. Najvažniji među njima održivost je javnih financija, a Hrvatska sa svojim javnim dugom i proračunskim opterećenjem taj kriterij ne ispunjava. Dakle, euro je nesumnjivo političko pitanje!”, naglasio je Krešimir Kartelo.

Prijavite se za volontiranje pri prikupljanju potpisa za referendum Zaštitimo hrvatsku kunu na službenim stranicama referendumske inicijative.

Lista HS-a, NHR-a i GO za Zagrebačku skupštinu

Zagreb, 8. travnja 2021. – Na konferenciji za medije ispred Gradske skupštine Grada Zagreba na Gornjem gradu, predstavljena je zajednička lista Hrvatskih suverenista, Neovisnih za Hrvatsku i Generacije obnove za Gradsku skupštinu. Predstavljanju su nazočili saborski zastupnici Kluba Hrvatskih suverenista Željko Sačić koji je i nositelj zajedničke liste, Marko Milanović Litre, Marijan Pavliček i Hrvoje Zekanović, kao i predsjednik stranke Generacija obnove, Frano Čirko te Davorin Karačić ispred stranke Neovisni za Hrvatsku.

Okupljenima se obratio Željko Sačić, general iz pobjedničkog Domovinskog rata i saborski zastupnik Hrvatskih suverenista te nositelj zajedničke liste za Gradsku skupštinu Grada Zagreba: „Svi ovdje imamo dugogodišnje iskustvo u gradskoj politici na više razina i to iskustvo stavit ćemo na raspolaganje građanima koji žive teško i muče ih različiti problemi, a kako vidimo na primjeru potresa, ti problemi se ne rješavaju. U Markuševcu iz kojeg dolazim, obnova nije niti započela i ljudi žive izuzetno teško. Iako kažu da svjetonazor nije bitan, mi tako ne mislimo i nećemo nikada dopustiti da netko kao Budimir Lončar postane počasni građanin našeg Zagreba! Nismo korumpirani karijeristi i znamo kako rješavati gradske probleme kao što je promet, znamo pokrenuti gradsko gospodarstvo. Zagreb više nikada ne smije biti pašaluk i provincija sa šatorima u krilu Bana Jelačića! Borit ćemo se da se više izdvaja za mlade, da više ne bude moguće da u nekim siromašnijim sredinama za novorođenu djecu dobivaju 20 ili 30 tisuća kuna, a u Zagrebu mnogo manje. Treba vidjeti može li se prirez od 18 posto smanjiti u ovim teškim vremenima za građane. Ukratko, u Skupštini ćemo bit korektiv svemu lošemu i boriti se za građane Zagreba svim srcem“.

„Predstavljamo vam zajedničku listu stranaka koje ne bježe od svjetonazora i koje su odlučile da neće sudjelovati u festivalu taštine zvanom gradonačelnički izbori u Zagrebu. Iako zapravo nemamo desnih kandidata, u tome slučaju optužili bi nas da nekome oduzimamo glasove i zato smo se odlučili složiti jaku listu i ostvariti dobar rezultat na izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu. Naša lista jedina je koja ne bježi od svjetonazora i vjerujemo da će glasači to znati prepoznati“, ovom je prilikom rekao Hrvoje Zekanović, predsjednik Kluba Hrvatskih suverenista u Hrvatskom saboru.

„Hrvatski suverenisti okupljaju i nude zajedništvo svima jer vjerujemo u jaku hrvatsku opciju i ne želimo dodatno cijepanje glasova i podjele. Mi smo istinska domoljubna opcija i pozivamo sve koji razmišljaju hrvatski i domoljubno da nam daju glas na ovim izborima“, okupljenima se obratio i Marijan Pavliček, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista.

Okupljenima su se obratili i predsjednik Generacije obnove, Frano Čirko te Davorin Karačić u ime stranke Neovisni za Hrvatsku.

„Iza nas je višegodišnje političko djelovanje i sada je pravi trenutak za zajednički nastup naših stranaka, iako smo cijelo vrijeme razmišljali isto i mogu reći da povezivanje hrvatskih domoljuba tek počinje. Zalagat ćemo se i za poduzetništvo koje jedino može omogućiti pristojan život građanima Zagreba, a protiv svih oblika socijalizma i komunizma, pa i u gospodarstvu“ rekao je Davorin Karačić ispred Neovisnih za Hrvatsku.

„Zastupat ćemo jasne, čvrsta i principijelne stavove. Većina nas bavi se gradskom politikom dugi niz godina te imamo iskustvo i znanje da unaprijedimo naš grad. Jamčim da ćemo u Gradskoj skupštini biti čvrsta brana radikalnoj ljevici koja najavljuje svoj pohod na institucije na krilima novca dobivenog iz stranih fondacija s mračnim ciljevima“, izjavio je Frano Čirko, predsjednik Generacije obnove.