Varšava, 27. lipnja 2025. – Dok topništvo još tutnji nad Ukrajinom, a Moskva preko Beograda i Banje Luke uporno para balkansku sigurnosnu mapu, konferencija „Sigurnost Poljske i Europe u svjetlu aktualnih geopolitičkih izazova“, zajednički projekt bruxelleskog think‑tanka New Direction i poljskog think-tanka About Polska, otvorio je bivši premijer Poljske i predsjednik ECR‑a Mateusz Morawiecki. Pred uzvanicima, parlamentarnim i akademskim izaslanstvima naglasio je da “Poljska će i dalje izdvajati najmanje 4 % BDP-a za obranu jer samo suverena, snažna država može jamčiti sigurnost Europe.”. Zapazio je kako će poljski obrambeni proračun od 4 % BDP‑a „ostati crta ispred koje se agresija lomi“, a državama članicama EU‑a poručio je da ulaganjima u vlastite vojske i energetsku neovisnost „zatvore vrata ruskoj ucjeni, ali i briselskoj samodopadnosti“.
Središnji trenutak konferencije bio je panel „Prijeti li nam Treći svjetski rat?“ koji je moderirao zastupnik Sejma Paweł Jabłoński, a sudionici su bili Harry Nedelcu (Rasmussen Global, Bruxelles), Olevs Nikers (Baltic Security Foundation), Marek Wróbel (Fundacja Republikańska) i hrvatski suverenist i bivšti saborski zastupnik Marko Milanović Litre.
„Rat ponovno kuca na europska vrata, a mi Hrvati dobro znamo kako izgleda kad agresor nameće svoju volju – isti modus operandi koji je 1991. pokušao raskomadati Hrvatsku danas gledamo u Ukrajini.“ – otvorio je Milanović Litre raspravu, podsjetivši kako su Hrvati devedesetih, bez ičije pomoći, zaustavili treću po veličini vojsku kontinenta . Povukao je paralelu između ruske agresije na Ukrajinu i modus operandi kojim je Beograd poticao balvansku pobunu u Hrvatskoj.
Suverenitet ispred briselskih ideja naddržave
Hrvatski je govornik „zapalio“ dvoranu jasnom antitezom federalnim ambicijama EU‑a:
„Prije 30 godina istrgnuli smo se iz lanaca Jugoslavije i ne želimo završiti u Euroslaviji. Suradnja da – ali slobodu i suverenitet ne damo, pogotovo ne pod izlikom nove ‘Europske vojske’.” Upozorio je da bi daljnje centraliziranje obrane u Bruxellesu razvodnilo resurse, dupliciralo zapovjedne strukture i potkopalo NATO, ostavljajući Europu sporom upravo kad Kremlj igra na brzinu i iznenađenje.
Zapadni Balkan kao potencijalna iskra
Milanović Litre je podsjetio da je “Hrvatska granica prema zapadnom Balkanu” i da nestabilnost u Bosni i Hercegovini ili na relaciji Beograd – Priština može opet zapaliti kontinent – „Prvi svjetski rat počeo je jednim pucnjem u Sarajevu; nemojmo podcijeniti koliko su danas Republika Srpska i Srbija otvoreni ruskom utjecaju.“
Obrambeni proračuni i energetska samodostatnost
Govoreći o nacionalnim kapacitetima, naglasio je da Hrvatska planira do 2030. diže obrambene izdatke na 3 % BDP‑a i razvija proizvodnju FPV‑dronova potpuno neovisnu o kineskim komponentama, dok Krčki LNG jamči potpunu plinsku autonomiju od ruskih cijevi.
„Ako možemo sami proizvesti energiju i oružje, sigurniji smo i mi i naši saveznici. Tek kad sredimo vlastito dvorište, suradnja prelazi na sljedeću razinu.“
Zašto bi sinovi išli ginuti za birokratsku uniju?
Panel je kulminirao retoričkim pitanjem hrvatskog suverenista:
„Ne želim da moj sin sutra gine ili se bori za nekakvu naddržavnu tvorevinu. EU mora ostati zajednica suverenih, a ne super‑država koja kroji sve – od migracija do školske lektire – dekretom većine.“ … „U krajnjoj liniji, sigurnost povećavamo tako da svaka država preuzme odgovornost za četiri temeljna stupa: vlastitu obranu, energetsku i prehrambenu samodostatnost, informacijsko čišćenje te – iznad svega – političku suverenost. Kad Poljska ulaže 4 % BDP‑a u vojsku, Hrvatska gradi LNG Krk, a Litva filtrira ruski propagandni signal, mi zapravo zidamo zajednički bedem od Baltika do Jadrana. Tek kada smo sposobni pomoći sami sebi, možemo vjerodostojno pomagati drugima, a tada europska solidarnost više nije deklaracija nego praksa – dolazi iz središta moći naroda, a ne iz birokratskih ureda.“
Ostali paneli i gosti
U poslijepodnevnom dijelu konferencije održan je i panel „Europska vojska ili NATO?“. General Artur Jakubczyk, nekadašnji čelnik NATO‑ove obavještajne strategije, upozorio je na manjak industrijske autonomije istočne crte NATO-a: „Rheinmetall je prošle godine narastao za više od 70 posto, a države na prvoj crti još nemaju novac za vlastite pogone streljiva – to je strateški kratkovidno.“
Bivši britanski europarlamentarac brig. Geoffrey Van Orden poručio je da „papirnata europska vojska“ ne može zamijeniti dokazani kišobran saveza: „NATO je politički savez – zapovjedna struktura sluša demokratske vlade, ali bez stvarnog vojnog kapaciteta ne postoji odvraćanje. U Hladnom ratu samo Središnja vojna skupina brojila je 300 000 vojnika i to je činilo razliku.“
Uz glavni događaj, održani su i dodatni paneli: o kibernetičkoj obrani i hibridnim napadima, o lokalnoj pripravnosti i otpornosti te o energetskoj sigurnosti i borbi protiv dezinformacija.
Iako su panelisti razmatrali i europsku stratešku autonomiju, konsenzus je bio jasan: bez američkog kišobrana NATO ostaje neupotrebljiv, a svaka ozbiljna obrana počinje kod kuće – u nacionalnim proračunima, energetskim terminalima i rezervoarima građanske odlučnosti.
Na službenoj fotografiji (slijeva nadesno) stoje Marko Milanović Litre, gen. Artur Jakubczyk, brig. Geoffrey Van Orden i Witold de Chevilly – četvorica različitih karijera, ali jedne poruke: čvrste granice, nacionalna obrana i „ne“ novom birokratskom sloju u Bruxellesu.
