Bez kontrole ćemo trajno onečistiti naše oranice

Zagreb, 23.09.2022. – Saborska zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović danas je u sklopu rasprave o prijedlogu Zakona o gnojidbenim proizvodima istaknula:

“Pred nama je jedan zakonski prijedlog koji je na prvi pogled poprilično jasan, tehničke je naravi, ali samo na prvi pogled.
Znači postojeći zakon regulira gnojiva od anorganskih materijala dobivena kemijskim putem ili iz rudnika, a ovim zakonom bi se onda obuhvatili reciklirani i organski materijali, pa bi se dodatno potaknuo razvoj kružnog gospodarstva, te smanjila količina otpada, zvuči prekrasno, sjajno, zelena ekonomija, sve je divno, ali nije baš tako jel. Znači radi se o materiji koja je vrlo kompleksa, a ima višeznačne posljedice i to na razne segmente od prinosa, pa do cijena poljoprivrednih proizvoda, a posljedično i hrane do životnog standarda i prehrambene sigurnosti”.


“Drago mi je da je Odbor za poljoprivredu obratio pozornost na digestat i na neke stvari o kojima ću i ja govoriti i o tome kako će se uopće to kontrolirati jer to je ključno u ovoj cijeloj priči.
No vratimo se na ovo o čemu ovaj zakon govori. Znači europsko tržište gnojiva procjenjuje se na približno 20 milijardi dolara i trenutno predstavlja oko 10% globalnog tržišta gnojiva i unatoč veličini tržišta ta regulaciji proizvoda na razini cijele EU dosada nije bila potpuno usklađena. U principu trenutno zakonodavstvo usklađuje proces certificiranja kvalitete anorganskih gnojiva, međutim ona gnojiva koja su izvan EU i drugi proizvodi za gnojidbu regulirani su nacionalnim pravilima koja mogu biti i nesrazmjerna, pa tako dok neke zemlje članice imaju dobro razvijene regulatorne postupke druge ih nemaju. E sad od 16. srpnja 2022. proces certifikacije bi trebao biti usklađen u cijeloj EU kroz Uredbu o proizvodima za gnojidbu, pa bi onda osim anorganskih gnojiva tu uredba znači treala uskladiti i druge proizvode kao što su organska gnojiva, sredstava za poboljšanje tla, organsko mineralna gnojiva, vapnene materijale, bio stimulatore biljaka, inhibitore i mješavine proizvoda za gnojidbu i prema ovoj uredbi postoje i određene nove kategorije sastavnih materijala i tu dolazimo do onoga o čemu ja u stvari želim govoriti, a to je jedna od tih kategorija, a to je digestat na koji je evo i Odbor za poljoprivredu također obratio pozornost i tome uistinu i to toplo pozdravljam. Znači digestat koji se na poljoprivredno zemljište odlaže dolazi iz bio plinskih postrojenja. Ne znam koliko se sjećate, ali ja sam još prošle godine govorila o jednom incidentu koji se dogodio u Donjem Miholjcu gdje ruski vlasnik je u bio plinska postrojenja prihvaćao i zbrinjavao bio otpad iz Zagreba koji je bio pomiješan sa komunalnim otpadom i onda se takav digestat odlagao na naše oranice. Ne samo da smo imali problem zagađenja na koji su se građani žalili nego imamo trajno zagađenja ne samo tla nego i podzemnih voda. Nakon što su izlazile inspekcijske službe ne jednom nego u nekoliko navrata, nakon što su građani Donjeg Miholjca prosvjedovali nešto se pomaklo sa mrtve točke, uključila se i županija vrlo aktivno u rješavanje toga problema koji vidimo da ima više dimenzija i to negativnih, od kvalitete života u tim sredinama do trajnog zagađenja naših oranica i tko nama može jamčiti da se tako nešto neće ponovo dogoditi jer inspektori su izašli na teren i svi nadležni su se uključili tek kada su građani Donjeg Miholjca izašli na ulice i kada su prosvjedovali. Hoćemo mi svaki puta čekati da naši građani izađu na ulice i prosvjeduju da bi nadležne institucije krenule raditi svoj posao? Znači sve te europske uredbe i direktive imaju vrlo plemenite i u konačnici dobre ciljeve, ali primjene na balkanski način bez adekvatne kontrole otvara niz načina za postizanje potpuno dijametralno suprotnog učinka. To je jedna kategorija digestat.
Druga problematična kategorija je kompost. Udio razvrstanog bio otpada je u Hrvatskoj minoran, često je pomiješan tako da će na naša polja dolaziti kompost u kojem će neizbježno biti mikro plastike. Komunalna poduzeća daju naputak da se u smeće kante bio otpad odlaže u bio razgradivim vrećicama. Ja sad imam samo jedno pitanje, tko će to kontrolirat, tko će kontrolirat jesu li u smeđim kantama za biootpad samo bio razgradive vrećice? Čuli smo gradonačelnika Tomaševića oni će vrpat po smeću, imat će tu neku eko policiju navodno, ne znam koliko ljudi će zaposliti na tom poslu, ali imamo preko 500 JLS, svi znamo da one, one ne rade taj dio, debelo kasne, nisu napravili apsolutno ništa po pitanju razvrstavanja otpada. Neki dan su izašli podaci, imamo 4 grada koji imaju primarnu selekciju razvrstavanja otpada preko 50%, Osijek je jedan od njih, evo ja to sa ponosom ističem, dolazim iz te županije. Mi smo mikro plastikom zagadili oceane, a sada ćemo i ono najvrijednije što imamo, a to je naše poljoprivredno tlo. Bez stalnih kontrola ništa od navedenog ne bi smjelo ići na naša polja, ništa, ni taj kompost, ni taj digestat bez stalnih kontrola, ali pravih učinkovitih, a ne kontrola samo na papiru. Umjetno gnojivo je ništa u odnosu na ovo trajno zagađenje tla i činjenica je da za proizvodnju umjetnog gnojiva treba prirodni plin, pa je to u novonastalim okolnostima popriličan problem, a i skupo je jer način na koji je EU odlučila riješiti problem je jednostavno loš i za sada se pokazao neučinkovit.
Bez kontinuirane kontrole za naše poljoprivredno, za naše poljoprivredno zemljište i za podzemne vode ovo je vrlo opasno. Ako mi zamijenimo jedno zagađenjem sa drugim onda ne rješavamo apsolutno ništa. Ništa, apsolutno ništa. Dapače napravili smo još goru stvar nego što je sada.
O ovom zakonu mi raspravljamo dok farmeri diljem EU prosvjeduju. Nemojmo ni to zanemariti, to što u medijima se o tome ne piše to ne znači da se to ne događa. Nizozemska, Poljska, Njemačka, Italija. Naši su negodovali zbog otkupne cijene pšenice sad su se smirili, vide ljudi nema nikakve vajde pa što ne vrijedi. EU odredila je smanjit emisije i uporabu umjetnog gnojiva. To će posljedično imati niže prinose i već ove godine ratari nisu prihranu odradili onako kako je to bilo prijašnjih godina zbog vrlo visoke cijene koju su umjetna gnojiva poglavito urea imali u proljeće 4 puta veća cijena nego što je bila. Cijeli plan koji je osmislila EU koja sada ratuje, koja ide smanjiti broj svinja, u Danskoj je već milijun komada manja, u Nizozemskoj se ide na smanjenje oko 30 miliona grla bi trebalo smanjiti do 2030., jel se vi pitate šta ćemo mi jesti, mislim oni će imati dovoljno mesa za svoje stanovništvo, ali mi nismo dostatni ni u mesu, ni u voću, ni u povrću, ni u mlijeku. Kad oni smanje svoj stočni fond odakle ćemo mi uvoziti i po kojoj cijeni jel? Tako da ovaj naizgled bezazlen zakon može imati trajne posljedice, može dovesti do još većih problema, do još većih onečišćenja i evo ostaje pitanje zašto se u javnoj raspravi kao što je rekla kolegica Vukovac nitko nije javio jel naši ratari čitaju propise ili jadni gledaju kako će isfinacirati žetvu pa sjetu, ali evo povedite računa o tome i obratite pozornost ili podzakonskim aktima propišite kontrole, inspektorat, neka rade svoj posao”.

Recommended Posts